Očekuje se da će hrvaski operatori do 2025. u 5G uložiti više od 1,26 milijardi kuna, što bi donijelo oko 4000 novih radnih mjesta i stvorilo 1,4 milijarde bruto dodane vrijednosti
Prošle godine predložila sam Lideru da na temelju analize dosadašnjih poslovnih prognoza napravi eksperimentalni sažeti prikaz razvojnih prioriteta, izazova i rješenja koje su detektirali njegovi brojni kolumnisti u zadnjih desetak godina. U skladu s tim podsjetila sam se na ono što sam pisala u zadnjoj dekadi kako bi se suočila s vlastitim prognozama i vidjela koliko sam u tome bila uspješna.
Ostat ću na razini nekoliko naslova koji dovoljno oslikavaju ozračje i glavne teme mojih razmišljanja, a presjek su desetogodišnjeg razdoblja:
• Razvoj telekomunikacijskog tržišta i recesiji usprkos! (2009.)
• Godina u kojoj ništa ne smije ostati isto (2011.)
• Godina bez iluzija (2013.)
• Godina novog početka (2014.)
• Prilike za strateški zaokret (2017.)
• Zaista, digitalna transformacija nema alternativu (2018.).
Novi početak za nove tehnologije
Ovaj pregled naslova upućuje na nekoliko važnih poruka: o potrebi stalnog mijenjanja, poticanja razvoja i brže primjene novih ICT tehnologija kao imperativu razvoja tržišta i društva u kriznim vremenima; o potrebi restrukturiranja i kreiranja razvojne strategije koja će racionalno prepoznati zdrave industrije te tehnološke i ljudske potencijale za budući gospodarski, ekonomski i društveni oporavak.
U doba krize bilo je jasno da je riječ o svojevrsnoj iluziji da se nešto veliko može dogoditi na razini pojedinačnih primjera iako njih uvijek ima. Tada sam istaknula da nam treba zajedništvo u akciji, usmjerenost na rezultat temeljen na poslovnoj izvrsnosti i inovativnosti te etičkim principima u svim procesima i segmentima društva. Također sam preporučila novi početak kako bismo uhvatili korak s naprednim svjetskim ekonomijama koje ubrzanim tempom uvode nove tehnologije u sve segmente društva, digitaliziraju javni sektor i na taj način jačaju konkurentnost, transparentnost i svoju efikasnost.
Konkurentnost = digitalizacija
Kao svjedok brzih promjena u ICT industriji, a zahvaljujući upravo tehnološkom razvoju, uočila sam veliki potencijal koji se otvorio za razvoj svih industrijskih grana, društvenih djelatnosti i za unaprjeđenje života te poticanje kreativnosti svakog pojedinca u društvu. STEM je gotovo preko noći postao hit. Zahvaljujući četvrtoj industrijskoj revoluciji ljudska kreativnost dobiva novi zamah, a kao važna tema nameće se potreba da se upravo mladi, obrazovani ljudi zadrže u Hrvatskoj. Time ostvarujemo priliku za bržu promjenu strukture izvoznog proizvoda i to u korist proizvoda visoke dodane vrijednosti koji se temelje na inovacijama i novim tehnologijama. Da bi se naš san ostvario, smatrala sam da mora postojati strateška i operativna poveznica svih sastavnica u društvu – od države, obrazovnog sustava pa do gospodarstva. Vjerovala sam da se prilike za strateški zaokret nalaze u kreativnim ljudima kao nukleusima promjena, u konkurentnom izvozu znanja kao metafori novih industrija i poslova budućnosti te digitalnoj transformaciji kao zamašnjaku promjena.
Svjetski analitičari su temeljem egzaktnih istraživanja došli do zaključka da postoji pozitivna korelacija između mjesta na ljestvicama konkurentnosti i stupnja digitalizacije najrazvijenijih zemlja. To znači da gospodarstva, ako žele biti konkurentna i održiva, moraju biti otvorena novim idejama, efikasna u prihvaćanju promjena, odlučna graditi inovacijski ekosustav i kompanijsku kulturu zadovoljnih zaposlenika. Svjesna svega toga, napisala sam da se stara industrija upravo transformira u novu industriju 4.0 koja se temelji na digitalizaciji, internetu stvari, umjetnoj inteligenciji te nano-, bio- i neurotehnologijama. Tako 5G postaje glavna tema našeg digitaliziranog svijeta, a digitalna transformacija mijenja modele poslovanja, načine rada te suradnje. Stvara se umreženi lanac vrijednosti u kojem svatko ima svoju ulogu, doprinos i interes. Doduše, nisu svi aspekti toga novog povezanog svijeta do kraja definirani niti ih građani doživljavaju jednoznačno.
Propulzivni hrvatski ICT sektor
Upravo zato smatrala sam da treba postojati i komunikacijska platforma putem koje bi se razgovaralo o izazovima umrežavanja te tražila optimalna rješenja za korištenje svih potencijala koje imamo. S obzirom na to da sam zaključila da digitalna transformacija nema alternativu, predvidjela sam da će se taj strateški proces dodatno ubrzati.
Najveća gospodarstva svijeta kontinuirano ulažu velika financijska sredstva u informacijsku infrastrukturu i digitalne tehnologije jer je to preduvjet za njihov ekonomski i društveni napredak. Pogledamo li recentna istraživanja digitalne konkurentnosti vodećih svjetskih ekonomija ili pak europsko izvješće o indeksu DESI ili indeks spremnosti Europe za 5G, pozicija Hrvatske nije sjajna, no primjetno je da potencijala ima i da u nekim područjima napredujemo. Problem je što drugi napreduju brže nego mi pa se naš digitalni i konkurentni jaz u odnosu na najrazvijenije dodatno povećava.
Sada se za trenutak vraćam na presjek mojih kolumni gdje se može naći odgovor na pitanje što sve trebamo napraviti da bismo smanjili taj jaz te u neizbježnom procesu digitalne transformacije koji moraju proći svi hrvatski sektori – poslovni, javni i civilni – ostvarili svoj cilj – održivi razvoj za budućnost.
Na tom putu potpuno smo svjesni da je digitalna ekonomija novi generator rasta koji treba svoje 'gorivo'. U ovom slučaju to je ICT podržan 5G tehnologijom. Prognoze su više nego ohrabrujuće. Primjena 5G tehnologije u Europskoj uniji mogla bi povećati produktivnost u prosjeku za više od šest posto, a globalni prihodi vezani uz primjenu 5G tehnologije u 2025. godini procjenjuju se na 225 milijardi eura. Imajući to na umu, EU je donijela Akcijski plan '5G za Europu', koji postavlja vrlo ambiciozan cilj da sva urbana područja i svi glavni kopneni pravci budu pokriveni 5G infrastrukturom u idućih pet godina. I pred našom zemljom su uzbudljive godine kada je riječ o uvođenju 5G-a. Očekuje se da će operatori do 2025. u uvođenje 5G-a uložiti više od 1,26 milijardi kuna, što bi donijelo oko 4000 novih radnih mjesta i stvorilo 1,4 milijarde bruto dodane vrijednosti. Ključni nositelj digitalne transformacije je ICT industrija, koja je danas najpropulzivniji sektor u Hrvatskoj, koji ostvaruje najveći rast prihoda, stvara najveću dodanu vrijednost i uplaćuje u državni proračun tri puta više poreza i doprinosa po zaposlenom od ugostiteljstva i dvaput više od turizma i trgovine, zapošljava gotovo 40 tisuća ljudi, a u društvu je najvećih hrvatskih izvoznika, čija vrijednost premašuje 8,3 milijarde kuna. Digitalizacija države i državnog aparata jedan je od ključnih preduvjeta u procesu digitalne transformacije hrvatskoga gospodarstva.
Koju 'prtljagu' nosimo u digitalnu eru
Dakle, ovaj kratki presjek teza koje sam tijekom posljednjeg desetljeća podijelila s čitateljima Lidera svjedoči da one i danas vrijede jednako kao i kada su napisane. Baš zato, smatram ih našom 'prtljagom' koju unosimo u digitalnu eru. Ona govori o našoj (ne)pripremljenosti za novo doba te ukazuje na prostor za poboljšanja. Ukratko, moramo brže odgovarati i nuditi kvalitetnija rješenja za sagledane prioritete i izazove.
Nije riječ samo o razvoju industrije i tehnologije. Važno je kako ćemo se svi mi snaći u digitalnom dobu. To je veliki izazov koji moramo adresirati već danas te prihvatiti sve njegove učinke. S jedne strane, korištenje ICT tehnologije je neupitno i neizbježno. S druge strane, moramo zadržati svoju humanost, empatiju i emocije te vlastitu kreativnost više usmjeravati na nove prilike i dodane vrijednosti. Na taj način moći ćemo se fokusirati na ono što je u temeljima naše industrije – tehnologija je tu da nam pomogne, ostalo je komunikacija. Dakle, sve što radimo treba biti u funkciji boljeg života, standarda i komunikacije nas ljudi.