Izostala su pametna strateška rješenja za upotrebu postojeće infrastrukture, primjerice plinske, što bi omogućilo bržu energetsku tranziciju uz dostupniju cijenu energije za industriju i građane
Razmišljanja i procjene vezani uz moguća očekivanja od 2020. u hrvatskome poslovnom okružju moraju biti jasno uvjetovani kretanjima na tržištu Europske unije i globalnoj sceni. Gotovo nijedan poslovni sustav u vremenu u kojem poslujemo nije imun na geopolitička, ali ni na geostrateška poslovna kretanja.
Hrvatska ekonomija i nadalje će se susretati s izazovom kako osigurati rast pokazatelja, poštujući inkluzivnost i zadovoljavajući sve više ekološke standarde. Pitanja na koja mora odgovoriti hrvatsko poslovno okružje 2020. zapravo su gotovo identična onima s kojima se suočava ukupno okružje EU, pa i globalna ekonomija. Način na koji će biti strukturirana institucionalna rješenja uvelike će utjecati na potencijal ostvarenja željenih ciljeva pojedinačnih gospodarskih igrača u Hrvatskoj.
Bankocentričnost koči razvoj
Neovisno o tome što hrvatska ekonomija u ovom trenutku nema dovoljnu industrijsku bazu, moraju se uspostaviti politike koje će potaknuti ne samo stvaranje nove generacije industrijskih igrača nego i pametan način poticanja intenzivnog integriranja tehnologije (IT je već trebao postati integrirani segment u poslovanju), odgovore na četvrtu industrijsku revoluciju, prilagodbu niskougljičnim konceptima te rješenja za jačanje inovacijskih kapaciteta.
Istodobno će trajati potraga za rješavanjem trenutačnih problema poput velikog raseljavanja, neravnomjernog razvoja hrvatskih regija, tromog i glomaznog administrativnog i državnog aparata, starenja populacije, nedostatka rješenja za jaču integraciju znanosti i industrije, nekonzistentnog i kompleksnog ukupnog zakonodavnog okvira koji i dalje stvara golem administrativni teret i nepotreban trošak te dalje prisutne pravne nesigurnosti. Ništa od navedenoga trenutačno ne pomaže rastu produktivnosti, BDP-a i potrošnje.
Jačanje fleksibilnosti tržišta rada, uvođenje novih oblika subvencija koje će poticati ulaganja u pametnu reindustrijalizaciju, aktivna i mnogo agresivnija digitalizacija, potpuno nov pristup obrazovanju te potpuni redizajn poreznih i općenito fiskalnih politika neizbježan je put ako želimo ubrzati krvotok hrvatskoga gospodarstva. To svakako uključuje i mjere i odlučnost u promjeni parametara i dalje konzervativnog i zastarjelog bankocentričnog financijskog tržišta koje je jednako tako ozbiljan kočničar nužnog rasta i razvoja.
Energetski sektor, koji bi uskoro trebao dobiti i službenu energetsku strategiju, i dalje će stagnirati jer svi navedeni izazovi izravno utječu na stvaranje investicijske klime i optimizma te spremnosti za pametna ulaganja. Unatoč snažnoj orijentaciji energetske strategije prema niskougljičnom konceptu izostala su pametna rješenja za upotrebu postojeće infrastrukture, primjerice plinske, što bi omogućilo bržu energetsku tranziciju uz dostupniju cijenu energije za industriju i građane te upotrebu znanja i industrijskih kapaciteta.
Prilike u logistici
U ENNA-i i PPD-u neprestano pratimo ne samo nacionalno gospodarsko okružje nego i ukupnu situaciju na tržištu Europske unije te se trudimo aktivnim politikama i prilagođenom strategijom osigurati sve prijeko potrebne temelje za dugoročnu održivost. Upravo nam je nacionalna energetska strategija važan putokaz i 'input' za upravljanje vlastitim razvojnim ciljevima. Procjenjujemo kako će integrirano energetsko tržište Europske unije nastaviti donositi nove prilike, stoga planiramo i dalje biti sve prisutniji na tom tržištu, pri čemu je glavni nositelj tih aktivnosti PPD d.o.o. sa svojim pripadajućim društvima.
Prepoznajemo svoje prilike u logistici, sektoru koji se relativno skromno otvara i u Hrvatskoj kao tranzitnoj zemlji ima ozbiljan potencijal. Naša strategija dobila je i formalnog nositelja, tvrtku ENNA-u Logic, čiji su ciljevi vezani uz transport tereta i ukupnu logističku podršku. Godina 2020. bit će prilično važna za uspostavljanje kvalitetnih temelja za rast logističke divizije u ENNA-i i grupaciji PPD.
Transformacija Petrokemije
Petrokemija d.d., u koju smo zajedno s Inom ušli u studenome 2018., tijekom 2019. počela je poslovnu transformaciju koja će se, sigurno, u kontinuitetu nastaviti i 2020. te idućih nekoliko godina. Zadovoljni smo nekim strateškim promjenama, primjerice pomakom od proizvodno vođene kompanije na prodajno orijentiranu ili pristupom upravljanja financijama i resursima u cjelini. Uspješno su postavljeni novi procesi u nabavi, a u održavanju su započete aktivnosti koje bi trebale dugoročno donijeti potpuno drukčiji pristup i upravljanje tim važnim segmentom. Upravo je Petrokemija d.d. jedan od rijetkih preostalih industrijskih kompleksa u Republici Hrvatskoj i pred tom su tvrtkom golemi izazovi. Ponosni smo na to što smo aktivni sudionici strateške preobrazbe takve industrije, ali institucionalni okvir i propulzivno financijsko tržište nužan su partner u osiguravanju održivosti Petrokemije d.d.
Hrvatskom gospodarstvu, koje je, istina, u mnogo boljem stanju nego u proteklom razdoblju, 2020. nedvojbeno donosi iste probleme na koje neće biti moguće primijeniti prave odgovore bez snažne suradnje između privatnog i javnog sektora, konkretnih akcijskih planova i jačanja koncepta odgovornosti za njihovu provedbu. Pri tome sve to nije pitanje boemske želje gospodarskih subjekata da im okružje bude naklonjenije, nego je svakako prioritet ako želimo zadržati ikakvu konkurentnost i održivost na nacionalnoj, ali i globalnoj gospodarskoj mapi.