Poslodavci iz sjeverne Hrvatske već zapošljavaju strane radnike, a morat će se osloniti na njih i u budućnosti jer domaćih nema dovoljno, a i oni koji rade napuštaju tvrtke i odlaze u inozemstvo
Nedostatak radne snage muči i poslodavce u sjevernim hrvatskim županijama koji se sve više okreću uvozu radnika iz trećih zemalja te u nekim tvrtkama već rade Ukrajinci, Indijci, Nepalci… No to nije problem od jučer. Traje već cijelo desetljeće, a prema podatcima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u Varaždinskoj, Međimurskoj, Krapinsko-zagorskoj, Koprivničko-križevačkoj i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji neki sektori gospodarstva kontinuirano već desetak godina pokazuju značajan nedostatak radne snage.
Radi se o djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane, građevinarstvu, prijevozu i skladištenju te prerađivačkoj industriji. Najviše radnika nedostaje u Varaždinskoj, Krapinsko-zagorskoj i Međimurskoj županiji posebice u prerađivačkoj industriji, građevinarstvu i djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane. U istim tim županijama nedostaje i radnika u zdravstvu, socijalnoj skrbi i obrazovanju. Najmanje radnika nedostaje u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, ali tamo ih nema dovoljno u zdravstvu, socijalnoj skrbi i obrazovanju. Ovaj problem nije moguće riješiti ni mobilnošću radne snage jer hrvatski ne/radnici (nezaposleni iz evidencije HZZ-e) poput ptica selica mijenjaju mjesto boravka samo ljeti i rade tijekom turističke sezone. I to manji broj njih.
Prema riječima Damira Kirića, direktora Gumiimpexa GRP iz Varaždina, ta tvrtka trenutačno potražuje vulkanizere i radnike na proizvodnim linijama u gumarstvu. Žele zaposliti deset ljudi, s iskustvom ili bez iskustva, ako su voljni učiti i napredovati kroz rad, no to nije sve.
- Do kraja godine instaliramo nove linije za proizvodnju pa ćemo trebati dodatnih dvadeset ljudi. Dajemo oglase na svojim stranicama, a tražimo radnike i usmenom preporukom. Koristimo i Zavod za zapošljavanje, ali nam ne može pomoći jer oni koji su u evidenciji nezaposlenih u pravilu ne mogu ili ne žele raditi u proizvodnji – kaže Kirić.
Prema njegovim riječima, suočavaju se i s odlaskom dijela radnika u Njemačku. No veliki dio njih vraća se nakon samo šest mjeseci jer shvate da su tamo troškovi života puno veći, rade puno više radnih sati, a trebaju platiti i porez Hrvatskoj te ispada da im je plaća vrlo slična onoj koju su zarađivali ovdje. Kako bi zadržali postojeće zaposlenike u Gumiimpexu GRP dižu plaće, nude dugoročno sigurno radno mjesto i mogućnost napredovanja, te daju i neke druge povlastice. Također ulažu i u edukaciju zaposlenika te svake godine njih više od pedeset završi neku edukaciju.
Iako je medijima objavljeno da KTC iz Križevaca traži konobare kojima nudi plaću i do sedam tisuća kuna, doznajemo da nema poremećaja i nedostatka radnika u toj tvrtci koja posluje u sektoru trgovine, ugostiteljstva i turizma i zapošljava tisuću i pol radnika.
Njihov neslužbeni odgovor je da nije neuobičajeno što djelatnici ugostiteljske struke odlaze na sezonu, ali da u ostalim djelatnostima kojima se bave nema posebnih poremećaja što se vidi i iz malog broja natječaja za slobodna radna mjesta na web stranici tvrtke. No u MIV-u, metalskoj industriji Varaždin, nisu baš spokojni. U idućih tri do pet godina oko 30 posto njihovih radnika (200 ljudi) iz ljevaonice odlazi u mirovinu. Nedostatak djelomično namjeravaju riješiti modernizacijom ljevaonice, a ostatak uvozom radne snage. U toj tvrtci već radi dvanaest Indijaca i Nepalaca, a uskoro će stići i novi.
Grupa Vindija, koja u Hrvatskoj i regiji zapošljava više od 4280 ljudi, jedna je od rijetkih kompanija koja trenutačno nema takvih problema.
- Svjesni smo situacije na tržištu rada koja uslijed trenda pojačane migracije i u uvjetima globalnih promjena stavlja nove izazove pred poslodavce. Međutim, Grupa Vindija kao poželjan poslodavac ni u jednoj od dvanaest tvrtki članica nema problema i uspješno se bavi s pronalaskom te zadržavanjem stručnog i sposobnog kadra bez obzira je li riječ o domaćim ili stranim radnicima. Zbog povećane potražnje za proizvodima, Grupa Vindija trenutačno zapošljava i dodatne ljude na različitim radnim mjestima u više kompanija. Od sezonskih radnika i studenata u proizvodnji do visokostručnih kadrova sva mjesta ubrzo nakon otvaranja natječaja popunjavamo, prije svega zahvaljujući dobrim uvjetima rada, brizi o zaposlenicima, proaktivnoj poticajnoj politici upravljanja ljudskim potencijalima i brojnim benefitima koje zaposlenici ostvaruju – kaže Lidija Križan, direktorica ljudskih resursa Vindije.
Od rujna 2021. dosad Vindija Grupa uložila je više od 25 milijuna kuna u povećanje plaća. Zaposlenici redovito dobivaju regres, uskrsnicu i božićnicu jubilarne nagrade te još neke povlastice.