Piše: Zrinka Bratić, Hrvatska revizorska komora
Financijski izvještaji su ‘krvna slika‘ kompanije na temelju koje se postavlja dijagnoza, a sudionici na financijskim tržištima donose nerijetko skupe ekonomske odluke.
No, što kada se ispostavi da su odluke rezultirale gubitkom zato što su bile temeljene na financijskim izvješćima koja nisu odražavala pravu sliku zbog prijevara ili pogrešaka?
Dobro korporativno upravljanje je činiti pravu stvar i kada nitko ne promatra
Uglavnom se govori o odgovornosti Uprave za financijska izvješća, a zaboravljamo da je Uprava tek jedan od elemenata u dobro postavljenom i učinkovitom sustavu korporativnog upravljanja.
Uloga nadzornog odbora često se pojednostavljeno razumijeva kao formalna te se zanemaruje odgovornost članova nadzornih odbora za formiranje vrijednosnog sustava te praćenje nadzornih mehanizama kompanije. Tijela korporativnog upravljanja kao što su interna revizija i revizorski odbor dodatno trebaju biti u funkciji povećanja transparentnosti i usklađenosti poslovanja, kao i povećanja kvalitete financijskih izvještaja.
U kompanijama s učinkovitim sustavom korporativnog upravljanja ova tijela postoje i funkcioniraju koordinirano i usklađeno, s jasnim ciljem i spoznajom o svojim ulogama i odgovornostima. One odluke donose etično i transparentno te odgovorno rade na povećanju vrijednosti za sve dionike, koji zauzvrat u njih imaju povjerenje. Međutim, kako povećati njihov udio u gospodarstvu? Uspostavljanjem jasnih procedura i mehanizama djelovanja za članove tijela korporativnog upravljanja, kao i osiguranjem njihove stručnosti i neovisnosti. U kontekstu financijskog izvješćivanja time se smanjuje vjerojatnost prijevara i pogrešaka te uspostavljaju preduvjeti za kvalitetu i pouzdanost izvještaja.
Revizija je javni interes
Uloga vanjskog revizora je pružiti dodatnu sigurnost kroz neovisno mišljenje da financijski izvještaji ne sadrže materijalno značajne pogreške. Zbog prirode revizijskog posla sigurnost koju revizori daju nije apsolutna. Neovisno o tome, njome se ostvaruje primarni cilj revizije - služenje javnom interesu kroz provjeru financijskih informacija na temelju kojih različiti dionici (dioničari, vjerovnici, investitori, vlade, regulatori i dr.), donose odluke o ulaganjima, poslovanju, upravljanju i slično. Revizori tako igraju važnu ulogu u održavanju stabilnosti cjelokupnog poslovnog okruženja.
Osim toga, primjenjujući zakonska i profesionalna ograničenja revizori pružaju savjetodavne usluge kompanijama kako bi poboljšali njihove poslovne procese, unutarnje kontrole i upravljanje rizicima.
Usvajanjem nove Direktive o korporativnom izvješćivanju u održivosti (Direktiva (EU) 2022/2464), revizori će provjerom izvještaja o održivosti sve više doprinositi i promicanju korporativne odgovornosti u ESG području područjima, odnosno u području okolišnih i društvenih pitanja te korporativnog upravljanja.
Porast složenosti poslovnog okruženja i regulatorniih uvjeta zahtjeva da se prilikom izbora revizora razmatra prvenstveno stručnost, iskustvo i dostatnost kapaciteta.
Veza korporativnog upravljanja i revizije
Revizori imaju ključnu ulogu u osiguravanju transparentnosti, povjerenja i integriteta u financijske informacije kompanija, dok korporativno upravljanje pridonosi odgovornom i održivom poslovanju organizacija. Kombinacija neovisne revizije i kvalitetnog korporativnog upravljanja stvara temelje za stabilno poslovno okruženje koje potiče povjerenje, rast tržišta kapitala, investicije i održivi gospodarski razvoj.
Više o korporativnoj odgovornosti i ulozi revizora u ESG-u donosimo na konferenciji ESG – ODRŽIVA BUDUĆNOST.