Lider Invest: Ekonomski rastemo, ali na dugoročno neodrživom modelu

Ekonomski rast zabilježen posljednjih godina stoji na dugoročno neodrživom modelu, a promjene može donijeti isključivo poticanje investicija u robnu proizvodnju – najvažniji je naglasak manifestacije Lider Invest koja je u srijedu održala u Slavonskom Brodu. Kako je u uvodnom dijelu pojasnio Miodrag Šajatović, glavni urednik Lidera, navršava se deseta godina kako traje ovaj projekt čiji je cilj prepoznati, potaknuti i nagraditi proizvodne investicije. – Naš je stav da je robna proizvodnja najzdraviji generator rasta BDP-a – kazao je Šajatović. Od 2016. Lider je dodijelio 96 nagrada poduzećima u sklopu projekta Lider Invest, a zanimljiv je podatak da sva ta poduzeća još uvijek posluju i proizvode.

Lider Invest nagrada dodjeljuje se u kategorijama za veliku, srednju i malu investiciju, a prošle godine dobitnici su bili Jadranski galenski laboratorij, Podravka i Bio ulja. Budućih dobitnika svakako će se u budućnosti moći pronaći u broskom kraju, izjavio je gradonačelnik Mirko Duspara.

Gradonačelnik Slavonskog Broda Mirko Duspara

Manifestacija je održana u inovacijskom inkubatoru InnoBROD koji je izgrađen europskim sredstvima, a posluje već dvije godine. Duspara je najavio da će se uskoro pored tog inkubatora graditi i poduzetnički akcelerator za kreativne industrije. Osvrnuvši se na investicije, Duspara je istaknuo kako je Slavonski Brod izabrala renomirana njemačka kompanija, a gradske vlasti investicije potiču i na način što poduzetnicima koji žele izgraditi proizvodne pogone dodjeljuje pravo građenja na parcelama.

Okruženje nas je prestiglo

Prema očekivanjima Europske komisije, Hrvatsku ove godine očekuje ekonomski rast od 3,1 posto, koji će iduće godine usporiti na 2,8 posto. Održavanje dosadašnjih, relativno visokih stopa ekonomskog rasta ovisiti će o razrješenju strukturnih problema, a to je prvenstveno slaba produktivnost i prevelika ovisnost o rastu koji pokreće na državnoj i privatnoj potrošnji, istaknula je tijekom svoje prezentacije profesorica Đula Borozan s Ekonomskog fakulteta u Osijeku.

Ova istaknuta ekonomistica trenutno je voditeljica znanstvenog projekta 'Ekonomski izazovi tranzicije prema niskougljičnom rastu' Hrvatske zaklade za znanost (2021-2025). Za objavljene znanstvene radove u vrhunskim časopisima s visokim faktorom odjeka, tematski povezanih s energijom i makroekonomijom, ekonomskim rastom i razvojem, dobitnica je brojnih znanstvenih priznanja (npr. godišnje Državne nagrade za znanost u 2023. godini), a Sveučilište u Stanfordu ju je uvrstilo 2022. i 2023. godine u skupinu dva posto najutjecajnih znanstvenika u svijetu.

Borozan je istaknula kako je u Hrvatskoj ekonomski rast prisutan, ali je utemeljen na dugoročno neodrživom modelu rasta koji leži na rastu potrošnje i investicijama u fiksni kapital uz priljev novca iz europskih fondova, ali padu izvoza. Dosadašnji ekonomski rast u Hrvatskoj stoga treba uzeti sa 'zrnom soli', posebno ako se stavi u kontekst nama bliskih, nekadašnjih komunističkih država. Naime, Hrvatska je 2012. bila na 62 posto prosjeka Europske unije po BDP-u po stanovniku čime je zauzela osmu poziciju. Prošle godine popeli smo se na 77 posto europskog prosjeka, ali smo i dalje na osmoj poziciji, koju dijelimo s Mađarskom. Stoga je po njezinu mišljenju nužno poticanje privatnih investicija koje vode rastu produktivnosti i izvoza, unaprjeđenju ljudskog kapitala te inovacijama. Koliko loše stojimo u produktivnosti otkrivaju poražavajući podaci usporedbe s nekadašnjim komunističkim državama.

Mogućnosti plasmana

Naime, Hrvatska bilježi gotovo najsporiji porast produktivnosti i najsporiji  rast BDP-a u usporedbi s izabranim zemljama, naglasila je Borozan. Tako smo 2005. imali produktivnost od 10 eura po radnom satu, a 2022. ta je brojka iznosila tek 12,5 eura. Drugim riječima, ostvarili smo prosječni godišnji rast produktivnosti od 1,5 posto. Osvnuvši se na statistički podatak da je stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj u ožujku iznosila 4,5 posto, a u EU 5,8 posto, Borozan je naglasila kako je naš domaći problem, uz već poznati nedostatak radnika, i velika nezaposlenost mladih (do 25 god.), iznad 16 posto, nasuprot stope u EU od 14,5 posto.

Situaciju u budućnosti mogli bi poboljšati plasmani HAMAG-BICRO-a, Vladine institucija osnovane s ciljem poticanja rasta i razvoja malog i srednjeg poduzetništva kroz programe financiranja.  Trenutno otvoreni programi ove institucije su mikro zajmovi za rast i uključenost, poljoprivredni zajam SPZPP za obrtna sredstva, poljoprivredni PRR zajam za investicije (Mikro zajmovi, jamstveni program PLUS uz mogućnost korištenja subvencije kamatne stope iz NPOO-a te pojedinačno jamstvo za ruralni razvoj, kazala je Eva Mirosavljević, viša analitičarka u HAMAG-BICRO-u.

Eva Mirosavljević, viša analitičarka u HAMAG-BICRO

Kod mikro zajmova za rast i uključenost važno je istaknuti da se njime poduzetnicima po prvi puta pruža mogućnost otpisa do 30 posto iznosa glavnice po ispunjenju uvjeta propisanih financijskim instrumentom. Iznos zajma kreće se od tisuću do 25 tisuća eura uz rok otplate do pet godina i poček od godine dana. Prihvatljivi korisnici su mlada poduzeća do tri godine starosti te poduzeća čiji su većinski vlasnici pripadnici ranjivih skupina. To su osobe s invaliditetom, osobe iznad 55 godina starosti, mladi u dobi od 18 do 29 godina te osobe bez završenog srednjoškolskog obrazovanja. Osnovni uvjet za otpis do trećine iskorištenog iznosa glavnice zajma jest dodatno zapošljavanje pripadnika jedne od ranjivih skupina, pojasnila je Mirosavljević.

Druga vrsta instrumenta koji nudi HAMAG-BICRO su jamstva, instrumenti osiguranja poduzetničke investicije namijenjeni poduzetnicima koji traže kreditna sredstva, a nedostaje im instrumenata osiguranja. Jamstva se izdaju se za osiguranje dijela glavnice kredita kojeg izdaju poslovne banke ili HBOR. HAMAG-BICRO prije odobrenja jamstva vrši provjeru statusno financijske dokumentacije i provjerava ekonomsku opravdanost projekta.