Hrvatska
StoryEditor

10 ključnih izazova: Nedostatak radne snage bit će ključni problem 2022.

31. Prosinac 2021.
I poslodavci i sindikati zazivaju veće plaće, s time da poslodavci traže smanjenje poreza i doprinosa, kako bi s istim izdvajanjem radnicima mogli osigurati veći neto. U suprotnom, prijeti novi egzodus mladih stručnjaka, koji je pandemija samo prekinula. Osim toga, svaki poslodavac iz kadrovski najugroženjih sektora (turizam i ugostiteljstvo, graditeljstvo, IT…) već zapošljava strance ili planira njihovo masovnije zapošljavanje

Poslovanje većine tvrtki i u sljedećoj će godini u dobrom dijelu ovisiti o nepredvidivosti koronavirusa. Tako 'pandemijski faktor' postaje novi element pri izradi poslovnih planova. U 2020. je virus zatekao cijeli svijet, pa i poslovnu zajednicu, koja je sve planove za 2021. pisala s dodatnom dozom opreza i neizvjesnosti. Doduše, u biznisu smo ove godine, koja je na izmaku, još i dobro prošli. Čim je završio globalni lockdown i kad su vraćeni turisti, državi je laknulo: proračun se opet počeo zadovoljavajuće puniti. A realni sektor već je prošle godine naučio poslovati s virusom oko nas. Zasad su i poslovne prognoze za sljedeću godinu optimistične. Naravno, ako nas ne zadesi neki novi još opasniji soj virusa ili još zaraznija mutacija.

No, zato je pandemija u Hrvatskoj ove godine odnijela dvostruko više života nego u 2020. Od početka godine do kraja prošlog tjedna zabilježena su 7464 (do 9. prosinca) smrtna slučaja, a u cijeloj 2020. korona je odnijela 'samo' 3919 života. Premda je samo osam posto umrlih mlađe od 60 godina, kad se tome doda broj oboljelih, s pustim danima i ogromnim troškovima bolovanja (liječenja i izolacija), te posljedice koje nerijetko ostaju, osjetit će se u ionako nedostatnom bazenu radno raspoloženog stanovništva.

Ujedinjeni poslodavci i sindikati

U nastavku donosimo deset najvećih poslovnih izazova u 2022. Upravo je nedostatak radne snage ključan problem, s kojim se poduzetnici već sudaraju, a posebno će ga osjetiti sljedeće godine. Tako smo na pragu povijesnog sporazuma poslodavaca i sindikata – i jedni i drugi zazivaju veće plaće, s time da poslodavci traže smanjenje poreza i doprinosa, kako bi s istim izdvajanjem radnicima mogli osigurati veći neto. U suprotnom, prijeti novi egzodus mladih stručnjaka, koji je pandemija samo prekinula. Osim toga, svaki poslodavac iz kadrovski najugroženjih sektora (turizam i ugostiteljstvo, graditeljstvo, IT…) već zapošljava strance ili planira njihovo masovnije zapošljavanje; ne samo iz regije.

Podizanje tehnološke razine tvrtki drugi je prioritet. Guverner Vujčić upozorio je nedavno na korelaciju – na tehnološki najnaprednije tvrtke poremećaji poput COVID-19 imaju manji negativan utjecaj. U tom kontekstu treba promatrati i digitalni push, koji spominje ekonomist EBRD-a Aleksandr Plehanov, odnosno digitalizaciju, koju je pandemija dramatično ubrzala. Treba hvatati korak s logističkom automatizacijom, robotikom i umjetnom inteligencijom. U poduzećima najčešće spominju primjenu softverskih robota za automatizaciju poslovnih procesa i donošenje odluka, analizu pisanog teksta te analizu podataka strojnim učenjem. Međutim, zabrinjavajuće je što sustave umjetne inteligencije, prema najnovijim statističkim podacima DZS-a, primjenjuje samo 22 posto velikih poduzeća, deset posto srednjih i tek osam posto malih.

Samodostatnost samo za 'lockdown'

Tehnološki napredak osnovni je preduvjet povećanja produktivnosti, što je sve veći prioritet u globaliziranom tržištu. Zatvaranje u državne granice i priče o samodostatnosti ipak su bile samo prigodna dnevnopolitička fraza vezana uz lockdown. Pritom rast produktivnosti nije važan samo u industriji, nego i u turizmu – produljenjem turističke sezone s par ljetnih mjeseci i komplementarnim poslovima – od proizvodnje hrane do trgovine i graditeljstva.

Sve to može pogurati izvoz, koji je još prenisko na listi prioriteta, s tankim slojem ozbiljnih izvoznika. Poduzetnici kojima nedostaje ambicioznost mogli bi u budućnosti ostati i bez 'sigurnog' domaćeg tržišta, i u najboljem će slučaju postati meta većih igrača. S druge su strane tvrtke koje, poput Infobipa, bez kompleksa preuzimaju ključne tvrtke na globalnoj razini kako bi zatvorile vlastiti 'ekosustav'.

Osim akvizicijama, raste se i organski, otvaranjem novih pogona i novim proizvodima. Ohrabruje što je najveća kompanija, Fortenova, nakon bitke za goli život, ušla u fazu kad ponešto i investira. Spominje se 255 milijuna eura ulaganja u regiji u ovoj i sljedećoj godini. Inače, ova je godina donijela novi model ulaganja. Velike kompanije pokušavaju preuzeti dobre strane od malih tvrtki koje kreću 'iz garaže'. Tako su dva Atlanticova nova proizvoda – čokolada Jimmy Fantastic i paleta proizvoda na bazi zobi Boom Box – zamislili i lansirali samostalni timovi organizirani poput startupova.

Roba iz Kine može doći i vlakom

Dobavni lanci, jedan od najvećih izazova prošle i ove godine, mogli bi ostati problem i u 2022. Mikročipovi su pokrenuli lavinu deficitarnih proizvoda. Politika zaliha te nabava sirovina i repromaterijala ostat će u fokusu. Uz redovne aktivnosti, skrećemo pozornost na traženje alternativa – od potrage za domaćim dobavljačima do otkrivanja novih puteva s Dalekog istoka, poput željezničkog transporta robe vlakom iz Kine (a još bolje u suprotnome smjeru).

Divljanje cijena još je jedan segment za zabrinutost. Poduzetnici su navikli na poskupljenja sirovina, transporta, pakiranja, ali predsjednica Uprave Podravke Martina Dalić upozorava da se još nikad nije dogodilo da sve poskupljuje odjednom, pa i više od 50 posto. Zato ne čudi povratak inflacije. Premda i globalni i lokalni analitičari spuštaju loptu na zemlju tvrdnjama da je riječ o jednokratnom skoku koji će se u 2022. smiriti, cjenovna politika bit će vrlo važna. Ne samo zbog igranja pokera s konkurentima (tko će dulje izdržati s nižom cijenom), nego i zbog pametnog tajminga za eventualno poskupljenje. Naime, bude li sve prema planu, na kraju 2022. ostat ćemo bez kune. A ulazak u eurozonu započet će za sve nas već 1. srpnja, otkad bi sve cijene trebale biti izražene paralelno u kunama i eurima. Drugim riječima, dio inflacije osjetit će se u prvom polugodištu zbog 'prilagodbe prilagodbi' na euro.

Pitanje vlasništva još je jedan izazov, i to ne samo za klasične obiteljske tvrtke u generacijskoj tranziciji. Mate Rimac nije više većinski vlasnik Rimac Automobila. Ili, kako bi rekao Matija Kopić iz Gideon Brothersa, 'može i bez većinske kontrole, a partner se ne uzima samo zbog novca, nego se moramo pitati kako nam on može pomoći'.

Demografske promjene premalo se spominju među izazovima. Nije riječ samo o radnoj snazi, posebno o nedostatku stručnjaka, nego i o promjenama među kupcima. S jedne strane imamo fenomen iseljavanja, sve važniji silver-biznis i starenje stanovništva, ali i kupce koji mijenjaju navike Tako je Krešimir Bubalo nedavno izjavio da u Pevexu danas i muškarci kupuju usisavače, što je nekad bilo nezamislivo.

Deseti po redu, ali ne najmanje važan, izazov je korištenja sredstava EU, a posebno izvanredne tranše od oko devet milijardi eura iz Nacionalnog programa otpornosti i oporavka. Poduzetnicima je namijenjeno oko 1,25 milijardi eura nepovratnih sredstava, a za još toliko konkurirat će im javni sektor. A tu je još i 3,6 milijardi europskih eura predviđenih za zajmove. Pozivi za korištenje tog novca kreću u 2022. godini.

– Uzmite im sve! – kako bi rekao jedan političar.

Najveći izazovi 2022.

1. nedostatak radne snage

2. podizanje tehnološke razine

3. povećanje produktivnosti

4. izvoz

5. organski rast

6. dobavni lanci

7. formiranje cijena

8. pitanje vlasništva

9. demografske promjene

10. korištenje sredstava EU i uključivanje u NPOO

15. svibanj 2022 11:04