Da je izvoziti lako, izvozio bi svatko. Ovako, bez jače institucionalne potpore, u izvoznu pustolovinu upušta se premalo hrvatskih poduzetnika. Njih više od 118 tisuća, čak 85 posto, posluje isključivo na domaćem tržištu, a samo 15 posto – tek svaki sedmi – prošle je godine uopće zabilježilo izvoz, makar i od samo jedne kune. Tih 20.696 poduzetnika treba dodatno izvozno poticati, a najveći među njima od normalne bi države trebali imati kraljevski tretman.

Pliva je najveći neto izvoznik, ali od 3,3 milijarde kuna izvoza potrošila je 2,3 milijarde kuna za sirovine i repromaterijal. Koliko su veliki izvoznici rijetke zvjerke u Hrvatskoj, govori podatak da je najveći domaći farmaceut jedina pojedinačna kompanija koja je prošle godine ostvarila neto izvoz veći od milijarde kuna. U 2019. taj magični iznos dohvatile su tri kompanije. Međutim, lockdown je srušio 'izvozne dionice' vodećima, Valamaru i Croatia Airlinesu, a i Petrokemija se spustila ispod milijarde, na peto mjesto, pa je Pliva s rastom izvoza od 8,6 posto skočila s četvrtog mjesta i preuzela primat.

Slijedi Dalekovod, koji je povećao izvoz za 17 posto i skočio sa sedmog mjesta na drugo. Još je više skočio CE-ZA-R. Kompanija posluje u sklopu C.I.O.S. grupe Petra Pripuza i ovih je dana u središtu interesa zbog prijepora sa zagrebačkom novom vlašću povezanih s odlaganjem otpada. Teško da će netko drugi primijetiti da je ta tvrtka prošle godine povećala izvoz za 45 posto i skočila s trinaestoga na treće mjesto na rang-listi. Jednako je napredovao Ericsson Nikola Tesla – s četrnaestoga na četvrto mjesto, sa stabilnim izvoznim rezultatima i smanjenim uvozom.

Pfizer pogurao Hospiru

Pandemijska godina bila je odlična za HS Produkt, koji je povećao prihode za 125 posto, a izvoz svojih pištolja 149 posto, i skočio s 43. na šesto mjesto. Još je veći skok sa sličnim rastom ostvarila Hospira Zagreb – sa 64. na sedmo mjesto. Klimaoprema i Tankerska plovidba zadržale su pozicije među prvih deset koje pak zatvara Janaf skokom s 18. pozicije. Iz prvih deset ispali su Valamar Riviera, Croatia Airlines, Plava laguna, Maistra, Hrvatska kontrola zračne plovidbe i Brodograđevna industrija Split.

Upravo je izvoz prošle godine 'spasio' Plivu, kojoj su prihodi 2020. pali za 5,8 posto. No taj deficit bio bi znatno veći od tih 275 milijuna kuna da izvoz nije povukao s dodatnih 260 milijuna kuna u odnosu na 2019. Pliva je izvozom nadoknadila oko polovinu gubitka na hrvatskom tržištu, na kojem je prošle godine imala pad prihoda veći od pola milijarde kuna, što je više od 30 posto. Da u sklopu matične izraelske Teve ne izvozi 90 posto proizvoda, od čega ostvaruje 73 posto prihoda, situacija bi bila dramatična.

I većinu ostalih velikih farmaceutskih tvrtki, koje su mahom velike izvoznice, prošle su godine spašavala strana tržišta jer su u Hrvatskoj trpjele zbog lockdowna i zanemarivanja svih ostalih bolesti (pa tako i lijekova) koje nemaju veze s covidom. Najbolja među njima s izvoznog je aspekta bila Hospira Zagreb. Pliva je pogon u Savskome Marofu svojedobno prodala američkoj Hospiri. Poslije je tvrtku kupio Pfizer, ali nastavila je poslovati pod prijašnjim nazivom. I apsolutno je orijentirana na strana tržišta – sva se proizvodnja izvozi. A prošle su godine uključenjem u proizvodnju Pfizerova cjepiva prihodi i izvoz više nego udvostručeni: s 361 milijun kuna na 809 milijuna, odnosno za 124 posto. Bit će zanimljivo vidjeti njihove rezultate poslovanja 2021.

Još jedna kompanija ostvaruje sve prihode od izvoza. To je jedino jednostavno dioničko društvo među velikim izvoznicima. Riječka tvrtka Company Maritime Adriatic, koju je Džulija Mijolović osnovala 2013. s temeljnim kapitalom od deset kuna, prošle je godine sav prihod – od 125 milijuna kuna – ostvarila u izvozu. To je uobičajeno kao i svake godine jer je riječ o agenciji za privremeno zapošljavanje koja ima više od 350 pomoraca koji rade na međunarodnim linijama, uglavnom izvan Europe. Prihod je zapravo zbroj njihovih bruto plaća, od čega je tvrtki prošle godine ostalo 23 milijuna kuna dobiti.

Stranci izvozno orijentirani

I splitska agencija za zapošljavanje pomoraca Maritimae regionis 98 posto izvoza ostvaruje u izvozu, a ovisnici o izvoznim rezultatima i zadarski su brodari Tankerska plovidba (98,6 posto prihoda od izvoza) te njezina tvrtka kći Tankerska Next Generation (98,2 posto). Od proizvođača Haix obuća u izvozu ostvaruje 98,7 posto prihoda, ludbreški farmaceut ACG Europe 98,5 posto, pulska cementara Calucem, koja je u postupku prelaska iz talijanskog vlasništva u španjolsko, 98,1 posto; kutinski Selk 97,7 posto… Čak 37 tvrtki od sto najvećih neto izvoznika ostvaruje više od 90 posto prihoda s druge strane hrvatskih granica. Još 48 u izvozu ostvaruje od 50 do 90 posto prihoda, a samo 15 manje od 50 posto. Samo tri tvrtke s liste izvoze manje od 20 posto svoje proizvodnje, pa su na izvozničkoj rang-listi zbog velikih ukupnih prihoda Coca-Cola HBC Hrvatska (15,2 posto izvoza), Vindija (7,3 posto) i A1 Hrvatska (3,8 posto).

Iako su među deset najvećih neto izvoznika samo tri kompanije u stranom vlasništvu, prvi pogled na ostatak rang-liste pokazuje velik udjel kompanija u stranom vlasništvu. Dojam ne vara: stranci vlasnički kontroliraju natpolovičnu većinu, odnosno čak 52 od stotinu tvrtki s liste! Stranci iz te ekipe ostvaruju 52 posto prihoda, zapošljavaju 50 posto ljudi i ostvaruju više od 55 posto izvoza! Taj podatak u prvi mah zvuči paradoksalno, ali u kontekst ga stavlja to da stranci za taj izvoz znatno više uvoze – lani su uvezli robe u vrijednosti od osam milijardi kuna; druga, 'domaća' polovica tvrtki s te liste uvezla je upola manje – četiri milijarde kuna. Stranci često koriste Hrvatsku za doradu i najmanje isplative lohn poslove, što posebno vrijedi za tekstilni i obućarski sektor.

No bolje išta nego ništa, ali čini se da su domaće tvrtke ipak važnije za hrvatsko gospodarstvo jer više upotrebljavaju domaće dobavljače – od sirovina do repromaterijala – pa tako dodatno angažiraju domaće kapacitete, od čega i država ima više koristi jer ubire više novca porezima i doprinosima. Istini za volju, strane su kompanije profitabilnije – lani su ostvarile ukupno oko dvije milijarde kuna dobiti, ali taj novac uglavnom odlazi preko granice, a milijarda i pol kuna dobiti domaćih vlasnika ipak ostaje u Hrvatskoj.

Pogoršani uvjeti poslovanja

U prošloj godini, unatoč pandemiji koja je velikim dijelom zatvorila tokove međunarodne robne razmjene, sto najvećih neto izvoznika ostvarilo je 27,5 milijardi kuna neto izvoza. Za usporedbu, cijeli je realni sektor prošle godine ostvario trgovinski saldo od samo 14,6 milijardi. Drugim riječima, sve ostale tvrtke (osim onih s rang-liste) jako su uvozno orijentirane, s vanjskotrgovinskim deficitom od gotovo 13 milijardi kuna. Zato tih sto tvrtki slobodno možemo nazvati izvoznim lokomotivama. Lani su povećale neto izvoz za 4,7 posto, odnosno za oko 1,3 milijarde kuna. Pritom je izvoz povećan za 678 milijuna kuna (1,7 posto), a uvoz se smanjio za 547 milijuna (4,3 posto). I cijelo hrvatsko gospodarstvo poboljšalo je lani trgovinski saldo s inozemstvom, čak za 28,7 posto, ali to je rezultat prije svega uvoza smanjenoga za 8,6 posto jer je ukupan izvoz robe i usluga također smanjen – za 5,8 posto.

Najveći izvoznici prošle su godine pobijedili ostatak domaćeg biznisa i u kategoriji prihoda. Uspjeli su se gotovo zadržati na rezultatima iz 2019. (pad od samo 0,6 posto), a sve su tvrtke pale za 5,3 posto. No to su veliki izvoznici platili smanjenjem bruto dobiti od čak 22,2 posto, a dobit prije oporezivanja cijelom je realnom sektoru pala za 'samo' 6,5 posto.

Čak 19 tvrtki od sto najvećih neto izvoznika iskazalo je minus prošle godine; njih osam prešlo je lani u crveno, što pokazuje pogoršanje uvjeta poslovanja. No tih 19 posto gubitaša još je znatno bolje od podatka za cijelo gospodarstvo – lani je u minusu završilo čak 40,5 posto tvrtki u realnom sektoru.

Iako je Pliva jedini izvozni 'neto milijarder', u ovoj smo analizi promatrali samo rezultate pojedinačnih kompanija. No na razini grupacija treba posebno izdvojiti Končar. Njegove tri tvrtke među sto najvećih neto izvoznika (Končar – Distributivni i specijalni transformatori Končar – Energetski transformatori i Končar – Inženjering za energetiku i transport) ukupno su prošle godine ostvarile 970 milijuna kuna neto izvoza. Kad im se pridodaju ostale tvrtke iz grupacije, one su zbrojeno prošle godine u izvozu ostvarile 2,5 milijardi kuna prihoda, što uz 1,4 milijarde kuna uvoza daje višak od 1,1 milijarde kuna, pa je Končar ipak veći neto izvoznik od Plive. A na putu je da tu razliku još i poveća. Naime, AZTN je upravo dopustio da Končar zajedno s Construction Lineom, registriranim na Malti, preuzme Dalekovod. Tako se stvara grupacija koja je prošle godine zbrojeno imala gotovo dvije milijarde kuna neto izvoza.

Zbrajanjem grupacijskih rezultata na rang-listi neto izvoznika popela bi se Tankerska plovidba koja je zajedno s tvrtkom kćeri Tankerskom plovidbom Next Generation ostvarila neto izvoz od 787 milijuna kuna, zbog čega bi skočila s devetog na četvrto mjesto neto izvoznika. Isto vrijedi za Podravku, koja bi s pribrojenih Belupovih 112 milijuna kuna izvoza imala 447 milijuna kuna neto izvoza i skočila bi s 23. na 14. mjesto.

Najzastupljeniji metalci

Kad se sto najvećih neto izvoznika promatra prema sektorima, najzastupljeniji su metalci s deset tvrtki, a slijede, s po pet tvrtki na rang-listi, proizvođači hrane, otkupljivači i organizatori izvoza poljoprivrednih proizvoda, proizvođači motornih vozila i dijelova, drvni sektor te prerađivači nemetala i minerala. S druge strane, među najvećim izvoznicima nema nikoga iz financijskog sektora, iz izdavaštva i tiska, trgovaca, naftaša, nekretninskog sektora, marketingaša, konzultanata, zaštitara, vodoopskrbnog i zdravstvenog sektora. Ovaj put nema ni jedne putničke agencije i turoperatora. Cijeli taj sektor pandemija je jednostavno izbrisala i iz tisuću najvećih prema prihodima i s rang-liste najvećih izvoznika. Ilustracije radi, najveća putnička agencija, Uniline, prošle je godine pala s 366 milijuna kuna prihoda na 83 milijuna, a izvoz (koji je 2019. činio 73,5 posto prihoda) desetkovan je s 269 milijuna kuna na 28 milijuna. Još je dramatičnije s Katarina Lineom, tvrtkom koja je prihode skresala na pet posto od 2019., a izvoz joj je pao s 273 milijuna kuna na pet milijuna.

Iz cijeloga turističkog sektora na rang-listi najvećih izvoznika preživjele su samo tri od čak 12 kompanija koje su na njoj bile prethodne godine. Međutim, Valamar Riviera pala je s prvog mjesta na 14., Plava laguna s petoga na 33., a Maistra sa šestoga na 29. mjesto. Izvoz im je pao od 60 do 70 posto.

Na rang-listi nema Prvoga plinarskog društva, koje je prošle godine prema financijskom izvještaju ostvarilo 6,9 milijardi kuna izvoza (bez uvoza), ali iz kompanije upozoravaju da to nije izvoz, nego prihodi od trgovine plinom na zajedničkom tržištu EU. Nema ni onih ogranaka velikih svjetskih kompanija koje iz Hrvatske vode operacije u regiji. Za njih proizvode iz matične kompanije u Hrvatsku uvozi distributer, a takve tvrtke u kolonu izvoza bilježe ono što prosljeđuju u druge države regije. Naoko su vrlo efikasni izvoznici jer ne iskazuju ni kunu uvoza, ali zapravo je riječ o svojevrsnim protočnim bojlerima svojih matičnih kompanija. Elektrolux, Johnson&Johnsnon i slične multinacionalke u Hrvatskoj ništa ne proizvode, pa ni formalni izvoz nije stvaran. Na rang-listi najvećih neto izvoznika nema još nekih kompanija koje se ubrajaju u velike izvoznike. To je prije svih Ina, ali najveći naftaš trgovinsku je bilancu u kojoj je pet milijardi kuna izvoza pokvario s osam milijardi uvoza. Jednaka matematika vrijedi za sve naftne kompanije i još nekoliko velikih izvoznika koji su još veći uvoznici – poput HEP-a (690 milijuna kuna izvoza, ali i gotovo tri milijarde kuna uvoza) i M SAN grupe (750 milijuna kuna izvoza i 1,7 milijardi kuna uvoza).