U skladu s planovima o ukidanju štetnih emisija, a i trendom mikromobilnosti, gradovi, općine i županije traže svoj smjer kako bi unaprijedili prometnice i osuvremenili javni prijevoz
Uvođenje zelenog vodika i odricanje od vozila koja dokazano onečišćuju zrak izazov je s kojim se suočavaju lokalne samouprave u organiziranju javnog prijevoza. Baš nas je zato zanimalo kako neki naši najveći gradovi to rješavaju i koji su im planovi za smanjenje emisije štetnih plinova, pogotovo u trendu mikromobilnosti koja nam je donijela električne romobile, najčešće po pločnicima.
Najprije električna vozila pa…
U Zaprešiću su već napravili prve korake: njegova gradska uprava koristi se električnim automobilima, a zaposlenici komunalnog poduzeća za svoje potrebe upotrebljavaju električne bicikle. Na tri lokacije u gradu postavljene su električne punionice za automobile i iduće godine namjeravaju povećati njihov broj. I to nije sve. Pripremaju projekt kojim će se uskoro strogi centar grada potpuno zatvoriti za promet i pretvoriti u isključivo pješačku zonu, a razvijaju i mrežu biciklističkih staza. Jedna je upravo završena – projekt 'Forest Ride'. Riječ je o stazi Zaprešić – Pojatno i Industrijskoj ulici koja se spaja na postojeću biciklističko-pješačku stazu koja vodi prema željezničkoj postaji Novi dvori.
– Također, Grad je partner Općini Pušća na projektu gradnje buduće biciklističko-pješačke staze uz potok Lužnicu koja će se protezati od Ulice Zelengaj u Zaprešiću do Zagrebačke ulice u Pušći u dužini od 5,8 kilometara. Oba projekta sufinancirana su gotovo u cijelosti sredstvima Europske unije. Trenutačno je u gradu 14 kilometara označenih biciklističkih staza, a uveli smo i sustav javnih bicikala kao dopunu javnom prijevozu – poručuju iz Gradskog poglavarstva.
Dodajmo tomu da u Zaprešiću stalno rade na stvaranju pretpostavki za kvalitetniji razvoj intermodalnog prometa i povećavanja broja korisnika sredstava javnog prijevoza (HŽ, ZET-ove autobusne linije).
Prilagodba baštini
Šibenski gradski oci uskoro će naručiti izradu studije organizacije i integracije javnog prijevoza (u postupku je ugovaranje usluge) koja bi trebala uključivati i analizu stanja, definiranje novoga sustava javnog prijevoza, operativnih i financijskih troškova, određivanje tarifne politike i modela upravljanja. Naravno, i smanjenja emisije onečišćenih plinova.
– Nakon izrade te studije konkretnije će se planirati financijska struktura ukupnoga javnoga gradskog prijevoza – kažu u Šibeniku.
Na pitanje hoće li ona možda uključiti i povećanje broja pješačkih zona, rekli su da ih već sad imaju dosta, poput cijele povijesne gradske jezgre, šetnice uz Kanal sv. Ante, koji je omiljeno šetalište Šibenčana, zatim brda Smričnjak na zapadnom ulazu u grad te rekreacijske zone Šubićevac.
Još južnije, u Dubrovniku, razvijaju niz aplikacija i projekata koji će unaprijediti ekološki javni promet. Poznat je njihov problem s gužvama, pogotovo ljeti, no imaju i specifičan cilj: zaštitu okoliša i očuvanje vrijedne spomeničke baštine. Hvale se da je njihov grad prvi u Hrvatskoj koji još od listopada 2019. nudi uslugu stopostotnoga električnog sustava dijeljenja automobila (car sharing). Sustav koji na osam lokacija nudi trideset vozila funkcionira kao nadogradnja javnog prijevoza i ekološki, bez buke i emisije štetnih plinova, pridonosi rasterećivanju gradske prometne infrastrukture.
Integrirani razvoj
Osim toga, ističu u dubrovačkome gradskom poglavarstvu, upotreba teretnih bicikala uspješan je model rješavanja problema istovara tereta, posebno u pješačkim zonama.
– Glavni je cilj EU projekta 'City Changer Cargo Bike' poticanje održive mobilnosti upotrebom inovativnih rješenja u tzv. teretnom prometu. U sklopu tog pokusnog projekta četiri električna teretna tricikla ustupljena su komunalnim društvima i upotrebljavaju se u povijesnoj jezgri – kažu u Dubrovniku.
Kad je u pitanju budućnost, integrirani razvojni program 'Dubrovnik 2030.' iznimno je, kažu, važan za to turističko odredište. Riječ je o viziji urbanog razvoja grada s jasno definiranim smjernicama i detaljno osmišljenim projektima koju osim hrvatske vlade podupire i EU u sklopu fonda JASPERS te u suradnji s Europskom investicijskom bankom i Europskom bankom za obnovu i razvoj. Konkretno, financira se čak šesnaest različitih investicijskih komponenata, uključujući sustav park & ride Pobrežje, rivu i tunel u Gružu te uređenje i proširenje Lapadske obale (izvedba je u tijeku i u cijelosti je financirana europskim i nacionalnim novcem). Primjerice, nakon gradnje tunela u Gružu motorni promet prebacit će se ispod razine mora, što će osloboditi prostor rive s gradskom tržnicom i pješačkim koridorom, a ujedno će se spojiti s Lapadskom obalom koja također dobiva šetnicu i biciklističku stazu. Program podrazumijeva i unaprjeđenje sustava javnog prijevoza električnim brodskim (Dubrovački električni brodski tramvaj) i autobusnim javnim prijevozom te sustavima dijeljenja bicikala i automobila (bike & car sharing).
– Dio programa jest i uvođenje prometnih ograničenja u zoni oko povijesne jezgre. U tu svrhu na području zaštićene kontaktne zone povijesne jezgre nabavljena je i prošle godine ugrađena oprema za uspostavljanje zone zagušenja prometa kojom je omogućena automatska provjera vozila. Prva faza provedbe odnosi se samo na turističke autobuse i vozila, ona za devet osoba, odnosno 8 + 1 – kažu u dubrovačkom poglavarstvu.
Što se tiče sustava park & ride na Pobrežju, rubnome gradskom području, ondje će se urediti javno parkiralište sa 624 mjesta za osobna vozila i taksije te autobuse s prometnim priključkom i javnim prijevozom do užeg središta grada. Glavni je projekt izrađen i planiran je novac iz Programa za oporavak EU. Uvođenjem togA sustava, kažu, znatno će se od nepotrebnoga i neželjenoga prometnog opterećenja rasteretiti uže gradsko središte. No imaju Dubrovčani još projekata, primjerice 'Vrata Elafita' ('Dubrovnik Elafiti Gate'), čiji je cilj povezivanje Dubrovnika s otocima Lopudom i Šipanom gradnjom pristaništa za male elektrobrodove odnosno trajekte s dodatnom infrastrukturom koja bi se realizirala u Brsečinama.
– Koncept počiva na iskorištavanju obnovljivih izvora energije, a i velik je doprinos premještanju i diverzifikaciji turističke ponude uz višestruke koristi za lokalno stanovništvo i sve Dubrovčane. Taj multidimenzionalni, složeni projekt, koji je zasad još koncept, Grad Dubrovnik nastavit će razvijati da bi na vrijeme bio spreman za prijavu za financiranje novcem iz fondova Eurospke unije – kažu u Poglavarstvu.
Izazovna promjena energenata
Riječani također žele uvesti vodik ili struju u javni prijevoz. Zato su već uspostavili kontakt s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture radi mogućeg financiranja tijekom financijskog razdoblja 2021. – 2027. Ipak, napominje pročelnik Odjela za urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem Grada Rijeke Srđan Škunca, promjena energenata zahtijeva i dodatnu prilagodbu, pogotovo tehničko-tehnološkog dijela održavanja i servisiranja vozila, punionice i slično. K tome ističe da u Rijeci imaju osmišljen program promjene organizacije vođenja prometa gradskim središtem koji podrazumijeva uspostavu sustava ulica na potezu Fiumara – Žabica u dužini od gotovo jednog kilometra, i to namijenjenih isključivo za vozila javnoga prijevoza; osmišljen je i sustav ulica namijenjenih drugim oblicima prometa. Tim će se promjenama poboljšati protočnost javnog prijevoza u najužem gradskom središtu i proširiti pješačke zone, odnosno površine, jer uvođenje te promjene podrazumijeva i velike rekonstrukcije dijela trgova i ulica. Zbog povećanja pješačkih površina povećat će se i mikrobilnost.
– Kad je riječ o mikromobilnosti, naglašavamo skorašnju provedbu natječaja za izbor pružatelja usluga upotrebe javnih romobila. Grad početkom 2022. namjerava uvesti sustav upotrebe do šesto električnih romobila koji bi održavala do tri ponuđača koja će se izabrati na javnom natječaju na temelju višekriterijskog načina ocjenjivanja dostavljenih ponuda – kaže Škunca.
Nekoliko se puta provjeravale mogućnosti upotrebe pojedinih površina po obodu pješačke zone Korzo – Stari grad, objašnjava Škunca, kako bi se ona dalje proširila. Tako su u ovoj godini u tu zonu uključene cijele površine Trga 128. brigade HV-a i Trga Riječke rezolucije, koje su se do tada upotrebljavale kao parkirališta.
– U sljedećemu četverogodišnjem razdoblju širenje bi se nastavilo i na južni dio Ciottine ulice, koja je nastavak spomenute zone na zapad. Iako nisu izravno povezane na središnju pješačku zonu Korzo – Stari grad, u idućem razdoblju dovršit će se uređenje oko jednog hektara javnih površina unutar bloka 'Benčić', poznatoga po preuređenju nekadašnjih industrijskih građevina za smještaj kulturnih ustanova i sadržaja, te pripremiti dokumentacija za uređenje javnih površina u Kazališnoj četvrti, gradskom bloku poznatome po zgradi HNK-a Ivana pl. Zajca i tržnici, na koji se izravno nadovezuje marina u Potro Barošu – iznosi Škunca.
Ušteda energije
I Grad Osijek donio je niz strateških i planskih dokumenata koji sadržavaju mjere za smanjenje štetnog učinka prometa na klimu i zrak, a aktualan je Akcijski plan energetske učinkovitosti od 2020. do 2022. Njime se planira velik broj mjera, poput edukacije, gradnje biciklističkih staza, uvođenja modela car sharinga za povećanje iskorištenosti vozila, zamjene vozila javnog prijevoza novima sa smanjenom ili nultom emisijom CO2. Planirani su i sustav za zajedničko korištenje e-automobila i e-bicikala park & ride te bike & ride te rekonstrukcija tramvajske infrastrukture. Provedbom tih mjera do 2022., kažu, uštedjelo bi se mnogo električne energije u prometnom sektoru, 1,4 milijuna kilovatsati, a emisija CO2 smanjila bi se za 322,51 tonu.
Osim toga, u Akcijskom planu energetski i klimatski održivog razvitka grada, prema kojem bi se do 2030. emisije CO2 smanjile za minimalno trideset posto, uz već spomenute mjere postavile bi se također nove elektropunionice, a sufinancirala bi se i nabava energetski učinkovitih vozila privatnim pravnim osobama i građanima te uveo sustav pametnog upravljanja parkirališnim mjestima.
Mnogo je mjera još pripremilo osječko gradsko poglavarstvo, kao što su nam u njemu pokazali. Rezimirajući ovaj kratki pregled aktivnosti lokalnih samouprava na uvođenju zelenijeg prometa, možemo se nadati da će ih u budućnosti biti još više, pogotovo zato što nam za taj cilj na raspolaganju stoji i novac iz fondova Europske unije.