Danas donosimo treći nastavak savjeta Željka Brigljevića, poduzetnika poznatog u poslovnom svijetu kao osnivača tvrtke MakroMikro. Nekad je osmišljavao originalne radijske reklame kojima je htio potaknuti široke mase, a sada piše jednako originalne savjete za poslovni svijet.
Lekcija 5.
Pretvaranjem novca u pijesak pa u bundevu pa ponovno u novac... uvijek gubite
Valutna klauzula potječe još iz doba kad je bilo mnogo valuta pa su se npr. dinari preračunavali u dolare pa u valutu u koju morate platiti, npr. franke, pa ste tu već dva puta bili opljačkani; vi ste plaćali rate u dinarima pa su ih oni opet pretvorili u dolare, pa još jedan krug u nešto treće da bi se na kraju sve svelo na isto: pozajmio si x i moraš vratiti x uvećan za kamate. Sve je, naravno, uvećano za još mnogo više ‘natječajnih’ razlika, a natječajne su razlike slične tečajnima, ali znatno skuplje i besmislenije od bilo kojeg tečaja (npr. tečaja štrikanja ili kuhanja). Pokušajte uvijek tražiti kredit u kunama bez obzira na to što su kamate više jer će u raznim preračunavanjima i tečajnim razlikama te razlike na kraju uvijek biti negativne pa ćete uza sva sredstva na koja ste računali pri uzimanju kredita platiti dodatak koji ni u jednom trenutku nije bio predvidljiv.
Lekcija 5.a
Bunite se protiv naplaćivanja bankarske ‘obrade’
U Njemačkoj su banke lani izgubile sporove za izmišljene (lažno prikazane) aktivnosti. Klijentima će vratiti stotine milijuna, kako koji korisnik zatraži i dokaže. Dakle, za svaki kredit osim uobičajenih troškova još plaćate od 0,2 do jedan posto, katkad i više, njegovu ‘obradu’, što god to značilo. To je kao da dođete u McDonald’s, naručite hamburger i krumpiriće i znate da je to npr. 18 kuna, a žena iza stakla kaže vam da je 30. ‘Zašto 30?’ pitate se u čudu. ‘Pa šest je kuna obrada hamburgera, četiri obrada krumpirića, a dvije kune obrada infrastrukture na kraju dana kemijskim sredstvima jer mi se brinemo za vaše zdravlje...’ Zašto bi bankari ‘obrađivali’ onaj papir na kojem smo se složili s uvjetima koje smo dogovorili i to nam naplatili? Pa u Končaru npr. kupuju vrlo skupe ‘obradne centre’ da bi što povoljnije obradili neki komad metala i na kraju taj komad naplaćuju kao gotov proizvod. Nema posebne stavke ‘obrada’, čak ni ‘toplinsku obradu’ posebno ne ističu.
Lekcija 6.
Parirajte bankama donošenjem svojih općih pravila poslovanja, kojih se i bankari moraju držati
Pri uzimanju kredita najčešće ne možete izmijeniti nijednu riječ, osim možda koju brojku. Zato je dobro da na kraju formulara za uzimanje kredita samo dopišete da uz taj ugovor vrijede vaša opća pravila poslovanja. To znači da za sve što ne piše u tom ugovoru vrijede bankina opća pravila poslovanja, ali i vaša opća pravila poslovanja. U pravom trenutku samo dodate članak u svoja opća pravila koja su samo prazan papir jer niste kao pojedinac početnik imali potrebu izdati ‘opća pravila poslovanja’ u kojima stoji npr. članak 1.: ‘Svaki odgovor na bilo koji upit naplaćujemo petsto kuna.’ Tako poništavate njihove domaće zadaće koje ćete dobivati s vremena na vrijeme. Primjerice, pitaju vas opće podatke koje ste predali po zakonu. Kada dobijete bilo koji upit, pokušajte im ga što skuplje naplatiti. U biti, naplatite im papir na kojem piše da ćete im odgovoriti kad nakon prvog odgovora u kojem ste naveli da vas pitaju javni podatak od vas ipak zatraže da napišete još neku kolonu koje nema u javnim podacima. Tad im to pošaljite, ali odgovor u kojem stoji da ćete im besplatno odgovoriti moraju platiti. Tako kvalitetno parirate njihovoj besmislenoj birokraciji kojom vas treniraju da je sve što vam pošalju, kao npr. rješenje kojim su zbog kretanja cijena nafte na svjetskom tržištu promijenili uvjete iz ugovora, obvezno ispuniti jer prema općim pravilima to smiju itd. itd. Tada im opet odgovorite da se s time ne slažete i da vaš odgovor vrijedi petsto kuna itd. itd. (Ovo pravilo moći će primjenjivati oni subjekti koji postanu snažni.)
Prethodne savjete možete pročitati na sljedećim linkovima: