Propisi radnog prava u krizi nisu izmijenjeni. Radnik može u zastarnom roku od pet godina potraživati svako neisplaćeno novčano pravo zajedno sa zateznim kamatama, pa preskakanje propisanih procedura poslodavca može u budućnosti stajati mnogo više
Na što osobito trebaju paziti mikropoduzetnici, mali i srednji poduzetnici kako da bi lakše prevladali krizu? Više je područja na koja se poduzetnik mora usmjeriti, a sva se svode na održavanje jezgre poslovanja, skrb o radnicima, maksimalno korištenje fiskalnih i drugih poticaja države te bankarskih pogodnosti. Ovdje se osvrćemo na novčane obveze prema radnicima i fiskalne poticaje.
Obveze i otkazivanja
Pri odlučivanju o rješavanju radnopravnog statusa radnika u situaciji zabrane rada i smanjivanju opsega poslovanja, poslodavci moraju poštovati procedure propisane važećim radnim zakonodavstvom. Ako radnik radi od kuće, treba mu isplatiti punu ugovorenu plaću i eventualno nadoknaditi troškove povezane s radom kod kuće, ali mu ne treba isplaćivati naknadu troškova dolaska na posao. Ako radnik prema odluci poslodavca ne dolazi na posao, riječ je zastoju u poslu za koji, ako nije drugačije propisano aktima poslodavca, naknada plaće ne može biti manja od prosječne plaće isplaćene radniku u prethodna tri mjeseca.
No ako se izmijeni akt kojim su uređene plaće (kolektivni ugovor, pravilnik o radu, ugovor o radu), moguće je ugovoriti odnosno odrediti manju plaće od dosadašnje. Ako je radnik na godišnjem odmoru, naknada plaće ne može biti manja od tromjesečnog prosjeka. Propisi radnog prava u razdoblju krize nisu izmijenjeni. Radnik može u zastarnom roku od pet godina potraživati svako neisplaćeno novčano pravo zajedno sa zateznim kamatama, pa preskakanje propisanih procedura poslodavca može u budućnosti stajati mnogo više.
Ako poslodavac otkazuje ugovor o radu zbog opravdanog razloga smanjene poslovne aktivnosti, mora radniku osigurati pravo na otkazni rok ili mu isplatiti naknadu plaće kao da je radio do kraja otkaznog roka, a ako je radnik kod njega radio najmanje dvije godine, tada i otpremninu u visini trećine bruto plaće za svaku godinu rada. I ta su prava utuživa u zastarnom roku od pet godina. Slikovito rečeno, poduzetnika koji prevlada krizu, ako se o tome ne brine, mogli bi upropastiti izgubljeni sudski sporovi za neisplaćena novčana prava radnika kojima je otkazao radni odnos. Poslovno uvjetovani otkaz je privlačan za radnika jer mu omogućava korištenje prava na novčanu naknadu za nezaposlenost. Za poslodavca je pravno sigurnija opcija sporazumnog raskida radnog odnosa, ali tada radnik nema pravo na naknadu za nezaposlenost.
Potpore za očuvanje radnih mjesta
Stoga je objektivno najbolja opcija iskoristiti mjeru Zavoda za zapošljavanje namijenjenu očuvanju radnih mjesta, koja poslodavcu omogućava novčanu potporu od 3250 kuna po radniku za isplatu plaće za ožujak i po 4000 kunan za isplatu plaće za travanj i svibanj 2020.
Uz to, Zavod za zapošljavanje svakom radnika koji je osiguranik drugog stupa uplatit će doprinos za drugi stup u iznosu 203,12 kuna za ožujak odnosno po 250 kuna za travanj i svibanj. Da bi poslodavac ostvario potporu Zavoda za zapošljavanje, prihod u mjesecu za koji se traži potpora mora za najmanje 20 posto biti niži od prihoda ostvarenog u istom mjesecu prethodne godine. Ako nije obavljao djelatnost u 2019., mora dokazati da je prihod u mjesecu u kojem traži potporu barem za 20 posto niži od prethodnog mjeseca.
Zahtjev za novčanu potporu podnosi se Zavodu za zapošljavanje, u propisanim rokovima. Za potporu za ožujak zahtjev je trebalo podnijeti do 7. travnja, za potporu za travanj do 7. svibnja, a za potporu za svibanj do 7. lipnja 2020. Poslodavac koji je podnio zahtjev za ožujak ne podnosi nove zahtjeve za sljedeće mjesece, taj zahtjev obuhvaća sva tri mjeseca. Zahtjev za travanj obuhvaća travanj i svibanj.
Obrtnici i osobe koje obavljaju djelatnosti slobodnih zanimanja koji su na dan 29. veljače 2020. prema toj osnovi bili prijavljeni na mirovinsko osiguranje, mogu ostvariti potporu u jednakom iznosu kao radnici. Potporu mogu ostvariti i obrtnici i slobodna zanimanja koji nemaju zaposlenih, bilo da porez plaćaju na temelju poslovnih knjiga bilo u paušalnom iznosu. Primljenu novčanu potporu poslodavac je dužan isplatiti radniku, a na te iznose isplaćene neto plaće država mu priznaje oslobođenje u visini obračunanih doprinosa na plaću i iz plaće. Poslodavac iskazuje plaću u obrascu JOPPD sa svim javnim davanjima, bilo da isplaćuje samo svotu primljenu od Zavoda za zapošljavanje bilo punu ugovorenu plaću, a Porezna uprava će mu naknadno stornirati obvezu doprinosa u dijelu koji se odnosi na neto plaću financiranu od države.
Za tu fiskalnu potporu poslodavac ne podnosi nikakav zahtjev Poreznoj upravi, taj će se postupak provesti po službenoj dužnosti razmjenom podataka između Porezne uprave i Zavoda za zapošljavanje. Tako država zapravo u cijelosti financira trošak plaće do visine isplaćene potpore i plaća doprinos za drugi stup, uzimajući u obzir da se radnik na tom dijelu plaće koristi osobnim odbitkom kao neoporezivim dijelom dohotka.
Odgoda plaćanja poreznih obveza
Poduzetnici koji uredno podmiruju porezne obveze mogli su počevši od 20. ožujka 2020. od Porezne uprave zatražiti odgodu plaćanja poreznih obveza na rok od tri mjeseca. Još mogu podnijeti zahtjev, a uvjet je da na dan podnošenja zahtjeva nemaju porezni dug veći od 200 kuna i da im je ostvareni pad prihoda u mjesecu podnošenja zahtjeva ili očekivani pad prihoda u sljedeća tri mjeseca najmanje 20 posto.
Ako ispunjavaju uvjete, Porezna uprava će im odobriti odgodu svih poreznih obveza koje dospijevaju do 20. lipnja 2020., osim carina, trošarina i PDV-a obračunanog za veljaču 2020. Odgoda se ne odnosi na porez na dohodak za 2019. koji su obrtnici trebali platiti do 29. veljače 2020. Za vrijeme odgode ne teku zatezne kamate i ne teče zastara. Ako se pokaže da je u tromjesečnom razdoblju dok traju posebne okolnosti pad pometa bio veći od 50 posto, mikro, mali i srednji poduzetnici (svi kojima su godišnje isporuke do 7,5 milijuna kuna) bit će u cijelosti oslobođeni obveze doprinosa i izravnih poreza koji dospijevaju u tom razdoblju.
Dopunama Pravilnika o Općem poreznom zakonu propisat će se hoće li se za to oslobođenje podnositi novi zahtjev i ako da, u kojem roku. Ako u tromjesečnom razdoblju posebnih okolnosti pad prihoda bude manji od 50 posto, poduzetniku kojemu su odgođene porezne obveze država će omogućiti obročnu otplatu, do 24 mjesečne rate. Poduzetnici koji su obveznici PDV-a i obračunavaju PDV po izdanim računima, mogu u razdoblju dok traju posebne okolnosti obračunavati i plaćati PDV prema naplaćenim naknadama, što podrazumijeva i odbitak pretporeza samo s ulaznih računa koji su plaćeni. Njihov PDV status može se izmijeniti u razdoblju trajanja krize, ako im to odgovara.
Oslobođenje od plaćanja naknada
Trgovačkim društvima iz taksativno određenih djelatnosti ukinuta je obveza plaćanja članarine Hrvatskoj gospodarskoj komori za razdoblje od 1. ožujka do 31. svibnja 2020., pa treba provjeriti je li poduzetnik u toj skupini. Svi obrtnici su u razdoblju krize oslobođeni plaćanja članarine Hrvatskoj obrtničkoj komori.
Za pravne i fizičke osobe koje su obveznici plaćanja turističke članarine, a odobrena im je odgoda plaćanja poreznih obveza na rok od tri mjeseca, ta se odgoda odnosi i na turističku članarinu. Odgodu poreznih obveza mogu iskoristiti i privatni iznajmljivači.
Osim toga, oni su oslobođeni plaćanja polovine godišnjega paušalnog iznosa turističke pristojbe za glavni krevet i smještajnu jedinicu u kampu i kamp-odmorištu odnosno u objektu za robinzonski smještaj. Za pomoćne krevete su u cijelosti oslobođeni plaćanja turističke pristojbe za 2020.
Obveznicima plaćanja novčane naknade zbog neispunjenja obveze kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom (poslodavci koji zapošljavaju 20 i više radnika koji nisu zaposlili propisani broj invalida) odgođena je obveza plaćanja naknade za ožujak, travanj i svibanj 2020. Osim toga, od ožujka je naknada trajno smanjena s 30 posto na 20 posto minimalne plaće i sada za svakog invalida koji nije zaposlen iznosi 812,50 kuna na mjesec. Poduzetnicima obveznicima poreza na dobit produljen je rok dostavljanja financijskih izvještaja za 2019. i ukinuta je naknada koju su do sada plaćali Fini za objavu izvještaja. Rok za prijavu poreza na dobit za 2019. prolongiran je do 30. lipnja 2020.