Poslodavci i dalje mogu iskoristiti oslobođenje od doprinosa za prvo zapošljavanje. Na godinu dana oslobođeni su za osobe koje se prvi put zapošljavaju, neovisno o tome je li ugovor na određeno ili neodređeno vrijeme. No za mlađe od trideset godina koje poslodavac zaposli na neodređeno radno vrijeme oslobođenje traje pet godina. Olakšice se mogu kumulirati
Propisivanjem olakšica i oslobođenja od obveze plaćanja doprinosa na plaću za određene radnike država nastoji utjecati na povećanje socijalne sigurnosti mladih osoba. Povod za uvođenje i višegodišnje zadržavanje te mjere jest podatak o tome da je znatan udio mladih radnika bez radnog iskustva u strukturi nezaposlenih, a pri zasnivanju radnog odnosa još dominiraju ugovori o radu na određeno vrijeme. Oslobođenje od doprinosa na plaću u praksi se pokazalo kao fiskalna olakšica kojom se poslodavci često koriste. Postupak je jednostavan, ne treba pribavljati nikakva odobrenja od državnih tijela i financijski je učinak za poslodavca velik; k tome će učinak te olakšice vidjeti već pri isplati prve plaće.
Trenutačno su na snazi tri oblika te mjere: dva su propisana Zakonom o doprinosima, a jedan Zakonom o hrvatskim braniteljima. Tijekom prethodnih godina primjenjivala su se i oslobođenja propisana Zakonom o minimalnoj plaći i ona propisana Zakonom o tržištu rada. Zakon o doprinosima uređuje oslobođenje od obveze doprinosa na plaću za radnika koji se prvi put zapošljava i za radnika mlađeg od trideset godina.
Tko se može koristiti
Osobom koja se prvi put zapošljava smatra se radnik koji ni u matičnoj evidenciji HZMO-a ni kod inozemnog nositelja obveznoga mirovinskog osiguranja nema evidentiranoga mirovinskog staža, osim staža po osnovi roditelja koji obavlja roditeljske dužnosti i do osam dana staža na temelju preračunavanja primitaka od drugoga dohotka u ostvareni mirovinski staž. Mirovinski staž ostvaren po drugim osnovama, neovisno o trajanju, eliminira mogućnost korištenja olakšice.
Olakšica se može iskoristiti za radnika koji se zapošljava na neodređeno vrijeme i za radnika koji se zapošljava na određeno vrijeme, bilo s punim ili s nepunim radnim vremenom, ali najdulje jednu godinu. Ako poslodavac s istim radnikom sklopi više uzastopnih ugovora o radu na određeno vrijeme, koristi se olakšicom sve dok ne istekne godina dana. Razdoblje oslobođenja vezano je uz trajanje radnog odnosa, a ne uz broj ugovora o radu sklopljenih između istih stranaka. Međutim, ako se radni odnos na određeno promijeni u radni odnos na neodređeno vrijeme, poslodavcu će, ako su ispunjeni uvjeti, biti povoljnije tu olakšicu zamijeniti olakšicom za mladog radnika.
Izuzeti mladi dužnosnici
Druga vrlo privlačna olakšica za poslodavca jest oslobođenje od doprinosa na plaću za zapošljavanje radnika mlađeg od trideset godina (mladi radnik). Poslodavac koji zaposli mladog radnika za tog je radnika pet godina oslobođen plaćanja doprinosa na plaću. Pretpostavka korištenja olakšice jest ispunjenje sljedećih kumulativnih uvjeta: da je na dan prijave na mirovinsko i zdravstveno osiguranje, tj. na dan početka radnog odnosa, radnik mlađi od trideset godina (može imati najviše 29 godina, 11 mjeseci i 29 dana); da se radnika zapošljava na neodređeno vrijeme, bilo s punim ili nepunim radnim vremenom, i da radnik nije prije bio zaposlen kod toga poslodavca na neodređeno vrijeme, ali je kod toga poslodavca mogao biti zaposlen na određeno vrijeme i mogao je biti na stručnom osposobljavanju bez zasnovanoga radnog odnosa.
Olakšicom se mogu koristiti svi poslodavci, neovisno o pravnom obliku organiziranja i neovisno o broju radnika koje zapošljavaju. Može se iskoristiti i za radnika kojega je poslodavac uputio na rad u inozemstvo ili ga je ustupio povezanom društvu, kao i za člana uprave trgovačkog društva i za drugu osobu koja je kao zaposleni radnik ovlaštena za zastupanje pravne osobe, ali samo ako je zaposlena na neodređeno vrijeme. Ne može se iskoristiti za dužnosnike, ni za državne ni za lokalne.
Mirovanje zbog rodiljnoga
Oslobođenje se upotrebljava u ograničenom trajanju, tj. do jedne godine odnosno do pet godina zaposlenja kod istoga poslodavca, s tim da se te dvije olakšice mogu kumulirati i iskoristiti za istog radnika. Prema Zakonu o doprinosima, razdoblja oslobođenja produljuju se za razdoblje u kojemu je radnik ostvarivao pravo na naknadu plaće na teret državnog proračuna i za razdoblje u kojemu radni odnos miruje radi dragovoljnog služenja vojnog roka.
U praksi je bilo prijeporno pitanje produljuje li se korištenje tih oslobođenja za razdoblja u kojima radnik koristi prava na spriječenost za rad zbog komplikacija u trudnoći i za roditeljski dopust do šest mjeseci odnosno do osam mjeseci starosti djeteta, za koje naknada plaće tereti HZZO, a ne državni proračun. Porezna uprava RH nedavnim je odgovorom riješila dvojbu. Prema njezinu stajalištu, oslobođenje se produljuje i za razdoblja u kojima je obveza doprinosa mirovala zbog komplikacija u trudnoći, rodiljnog dopusta, roditeljskog dopusta, a u slučaju korištenja tih prava u polovini radnog vremena oslobođenje se produljuje za polovinu vremena u kojemu se koristilo im pravom.