Što i kako
StoryEditor

Ograničenje cijena: Vladina odluka nije u skladu s najmanje dva zakona i Ustavom

27. Rujan 2022.

piše: Stjepan Lović

U hijerarhiji pravnih propisa Vladina odluka o ograničenju cijena i marže za devet proizvoda kao podzakonski akt ima manju važnost od zakona. Budući da su njezine odredbe suprotne ponajprije odredbama Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom i odredbama Zakona o trgovini, može se očekivati cunami tužbi.

Hrvatska vlada ovoga je rujna Odlukom o izravnim mjerama kontrole cijene određenih prehrambenih proizvoda, s primjenom od 10. rujna, ograničila cijene devet prehrambenih proizvoda i to za više od 30 posto, kao i najveću dopuštenu maržu trgovaca. Vlada je tu odluku donijela temeljem čl. 6. Zakona o iznimnim mjerama kontrole cijena kojim joj je dana ovlast da donosi mjere radi sprječavanja negativnih učinaka promjene pojedinih cijena ili radi sprječavanja monopolističkog položaja, kada se ti ciljevi ne mogu postići drugim mjerama gospodarske politike. Dakle, jedno široko i neprecizno zakonsko ovlaštenje. Taj zakon kao mjere propisuje određivanje najviše razine cijena i snižavanje cijena na određenu razinu, ali ne propisuje i reguliranje marže trgovaca.

Iz Vlade su poručili da Odluka nije bila ishitreni čin, već je rezultat razgovora, pa tako i zajedničke odluke s predstavnicima trgovačkih lanaca i predstavnicima proizvođača. Ali daje se naslutiti da to baš nije sasvim točno.

Odluka diskriminira

Nakon stupanja na snagu Odluke dignuli su se na noge neki od glavnih zaštitnika interesa upravo tih trgovaca i proizvođača s brojnim crnim scenarijima, pa se može lako zaključiti da je Odluka ipak iznenadila, naravno neugodno, većinu aktera na koje se primjenjuje. Čak ni građani nisu zadovoljni jer su već prisutni njezini prvi negativni učinci, a to je nedostatak tih proizvoda na policama trgovaca i ograničenje njihove prodaje po kupcu.

Ključno je i to što u hijerarhiji pravnih propisa predmetna Vladina odluka, kao podzakonski akt, ima manju važnost od zakona, a što bi trebalo biti jasno čak i onima koji su odslušali barem dva semestra na prvoj godini pravnog fakulteta.

Tako da utvrđenja iz te odluke nemaju važnost ako su suprotna odredbama propisanima Zakonom. Pa je tako jasno da su odredbe Odluke suprotne ponajprije odredbama Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom i odredbama Zakona o trgovini upravo u dijelu u kojem je zabranjeno prodavati proizvode ispod nabavne cijene. Stoga na pitanje je li postupanje trgovaca suprotno Odluci, a u skladu s Zakonom prekršajno kažnjivo, odgovor treba glasiti – ne. Odluka je suprotna i ustavnim kategorijama prava vlasništva i poduzetničke i tržišne slobode, koja se mogu ograničiti i to samo radi 'zaštite interesa i sigurnosti Republike Hrvatske, prirode, ljudskog okoliša i zdravlja ljudi', i to samo zakonom, a ne odlukom.

Ono što je nadalje zanimljivo jest i da je Odluka diskriminatorna jer se odnosi samo na one subjekte koji obavljaju registriranu djelatnost trgovine na području Hrvatske. Zašto Vlada, primjerice, nije ograničila cijenu nekretnina, koje su posljednje vrijeme doživjele bum, ili cijenu vode ili dječjih potrepština?

Nije određeno 'trajanje mjere'

Iako su neki mediji objavili da će ta odluka biti na snazi tri mjeseca, izostalo je određenje o trajanju mjere, možda ipak ne slučajno. Ali ipak se nije zaboravilo odrediti da Odluka stupa na snagu prvog dana od objave u Narodnim novinama, čime su trgovci dovedeni u nemogući položaj da moraju 'preko noći' prilagoditi iskazane cijene i nužno postići izmjenu postojećih aranžmana s dobavljačima, a sve da bi poštovali ograničenje cijene i propisanu maržu.

Ako dobavljači na pristanu na izmjene, jasno je ili da na policama neće biti tih proizvoda ili će se trgovci okrenuti uvozu tih istih proizvoda kako bi bili unutar ograničene marže i cijene.

Na potezu Državni inspektorat

Odluka će vjerojatno dovesti do brojnih zahtjeva novčane prirode proizvođača i trgovaca koji su dužni prema njoj postupati ne budu li zadovoljni najavljenim kompenzacijskim mjerama i ako te mjere ne budu brzo isplaćene. Tada će proizvođači i trgovci biti prisiljeni svoja prava ostvarivati sudski, što će izazvati lavinu tužbi na sudovima, koji su ionako pretrpani i potkapacitirani. Svakako bi bilo poželjno, radi pravne sigurnosti, i da Državni inspektorat, točnije njegov Sektor nadzora trgovine, usluga i zaštite potrošača, što prije izradi i objavi pravno mišljenje o usklađenosti Odluke s odredbama Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom i Zakona o trgovini, kako bi se izbjegli prekršajni postupci protiv trgovaca te njihovo dodatno kažnjavanje znatnim novčanim kaznama.

Pitanje je i hoće li napokon i Ustavni sud iskoristiti svoju ovlast da po službenoj dužnosti pokrene postupak ocjene ustavnosti i zakonitosti Odluke. 

23. studeni 2022 07:20