piše: Stjepan Lović, odvjetnik Odvjetničko društvo Grubišić & Lović & Lalić
Čini se da ni novi zakon o dostavi sudskih pismena, koji će na snagu stupiti 1. siječnja 2025., neće riješiti problem izbjegavanja preuzimanja primitka radi naplate duga. Naime, i dalje će se obveznicima e-komunikacije koji nisu zatražili ili im još nije dodijeljeno pravo pristupa e-komunikaciji sa sudovima dostava prvog pismena obavljati poštom i tako sve do stavljanja pismena na e-oglasnu ploču sudova
Učestala je praksa da dužnici ne podmiruju uredno svoje dospjele obveze pa vjerovnici svoja potraživanja moraju namirivati prisilnim putem u ovršnom postupku. Pokretanje ovršnog postupka za vjerovnike u pravilu bi trebalo značiti brz i efikasan put naplate svojih potraživanja, što kod nas nije slučaj. Upravo zbog ‘nedostatka sluha‘ za poduzetnike strani ulagači zaobilaze hrvatsko gospodarstvo.
Jedan od načina na koji dužnici u ovršnim postupcima manipuliraju svojim procesnim pravima te odugovlače postupak zasigurno je i izbjegavanje primitka sudskih odluka, što znatno produljuje ovršne postupke i dužnicima omogućuje da svoju imovinu prenesu na povezana društva ili vlasnike te pokrenu (pred)stečajne postupke u kojima vjerovnici namiruju tek neznatan dio potraživanja.
Pokušaj s e-komunikacijom
Zakonodavac je tomu pokušao doskočiti donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku iz 2019., kojim je bilo propisano da se sudska pismena pravnim i fizičkim osobama koje obavljaju registriranu djelatnost u sporovima koji se tiču te djelatnosti dostavljaju u elektroničkom obliku putem informacijskog sustava ili na drugi odgovarajući način. Člankom 118. st. 3. tih izmjena i dopuna bilo je propisano da su sve pravne osobe dužne u roku od godine dana od dana njihova stupanja na snagu (do 1. rujna 2020.) zatražiti pristup sustavu elektroničke komunikacije (e-komunikacija) sa sudovima putem ministarstva odgovornog za poslove pravosuđa. Dakle, obveznici e-komunikacije imali su rok od čak jedne godine za pristupanje sustavu e-komunikacije te osiguranje urednog funkcioniranja sustava.
Ta odredba zamijenila je prijašnju kompleksnu proceduru dostave koja je nalagala sudovima da više puta neuspješno godinama pokušavaju dostaviti pismena dok se ne ispune pretpostavke za dostavu putem e-oglasne ploče suda. Iako su spomenute odredbe o dostavi predstavljale prisilne odredbe, javni bilježnici i sudovi u praksi su ih nerijetko zanemarivali ili maštovito tumačili u korist dužnika koji nisu u propisanom roku zatražili pristup e-komunikaciji. Umjesto e-komunikaciji za takve dužnike pribjegavali su poštanskoj dostavi, koju su dužnici uspješno izbjegavali.
Ozakonjen je nemar dužnika
Takvo postupanje zakonodavac je ozakonio Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku NN 80/22 te izišao ususret nemaru dužnika, na štetu vjerovnika. Naime, obveznicima e-komunikacije koji nisu zatražili ili im još nije dodijeljeno pravo pristupa istome sustavu sud dostavu prvog pismena obavlja poštom uz obavijest da će se sva daljnja pismena u postupku do dodjele prava pristupa informacijskom sustavu e-komunikacije obaviti istekom roka od osam dana od stavljanja pismena na e-oglasnu ploču sudova. Za slučaj da dostava poštom ne uspije dostava se će se obaviti poštom na adresu navedenu u tužbi; ako ni tako ne uspije, dostava će se obaviti na adresu sjedišta te osobe upisane u upisniku, ako je ta adresa različita od adrese navedene u tužbi. Ako dostava na adresu navedenu u tužbi odnosno na adresu sjedišta ne uspije, obavit će se istekom roka od osam dana od stavljanja pismena na e-oglasnu ploču sudova. Dakle, izbjegavanjem primitka prvog pismena poštom dužnici i dalje na razdoblje od nekoliko godina prolongiraju trajanje ovršnih postupaka.
Opet jednako rješenje
Novi zakon o dostavi sudskih pismena NN 36/24 na snagu će stupiti 1. siječnja 2025. Iako je pri donošenju novoga zakona prepoznata arbitrarnost i neujednačenost u primjeni složenih odredbi koje reguliraju dostavu sudskih pismena te da je uredna i zakonita dostava sudskih pismena temeljni procesni imperativ, uvidom u odredbe budućega zakona jasno je da postojeći problem nije riješen.
Naime, u odnosu na pravne osobe preuzeto je postojeće rješenje iz Zakona o parničnom postupku. Obveznicima e-komunikacije koji nisu zatražili ili im još nije dodijeljeno pravo pristupa informacijskom sustavu e-komunikacije sa sudovima sud će i dalje dostavu prvog pismena obaviti poštom uz obavijest da će se sva daljnja pismena do dodjele pristupa sustavu e-komunikacije obaviti stavljanjem pismena na e-oglasnu ploču sudova. Poduzetnici će stoga morati još pričekati sa stvaranjem sigurnog okružja naplate svojih potraživanja, što je nužan uvjet stvaranja povoljne poduzetničke klime u Hrvatskoj.