Tvrtke i tržišta
StoryEditor

[500 najboljih] Pogledajte top 10 kompanija koje predvode listu najboljih u Hrvatskoj

20. Rujan 2023.
500 najboljih 

Uz ovotjedni Lider nudimo vam dvojezičnu hrvatsko-englesku publikaciju 500 najvećih‘ u kojoj na 156 stranica predstavljamo najbolje kompanije u Hrvatskoj. Od pojedinačnih kompanija, Ina je apsolutni pobjednik poslovne 2022. godine. Ostvarila je najveći NSV, najveći prihod, najveću dobit, pa i najveći izvoz. Doduše, veću izvoznu stavku knjiži PPD, ali zato jer se u toj kategoriji skriva prihod od trgovine plinom na vanjskim tržištima. S druge strane, iako najveći izvoznik, Ina je istovremeno ostvarila više nego dvostruko veći uvoz.

Ininih 520 milijuna eura NSV-a iz prošle godine četvrti je najbolji rezultat od 2007., kad smo prvi put objavili listu najboljih kompanija. Pola milijarde eura nije postigao nitko još od 2011., kad je Ina pobijedila sa NSV-om od 573 milijuna eura, što je bilo samo 16 milijuna eura manje nego što je ostvarila prethodne godine, s rekordnim NSV-om od 589 milijuna eura. Magičnu granicu od pola milijarde eura preskočio je još samo HT – 521 milijun eura u 2007. godini.

Najbrojnije u vrhu prema NSV-u su banke. Iza Ine poredale su se tri– Zaba, PBZ i Erste, a na osmoj poziciji je OTP banka. Ostali članovi top 10 su usamljenici iz telekomunikacija (HT na četvrtoj poziciji), industrije (Pliva – 6.), šumarski monopolist (Hrvatske šume – 7.) i trgovac (Konzum plus – 9.). Zato ne čudi što su u još jednoj odličnoj godini banke ponovo kumulativno ostvarile najveću NSV. Maloprodaja ih nije uspjela prestići unatoč inflaciji, u kojoj upravo trgovci znaju dobro plivati.

Doduše, kad se zbroje maloprodaja i veleprodaja, trgovina je zapravo vodeći sektor sa 182 tvrtke u 1000 najboljih, i udjelom od 15,4 posto u ukupnoj NSV. Iako je trgovcima nova vrijednost porasla 10,7 posto, čime je gotovo pratila inflaciju, u top 1000 je u aktualnoj listi čak 11 trgovačkih tvrtki manje nego godinu ranije. Dio objašnjenja je u okrupnjavanju tržišta, s glavnim konsolidatorom Studencem, koji je ‘progutao‘ Lonija trgovinu i Pemo, pripojio ih i ugasio, pa su ispale iz 500 najboljih. A ispao je i Studenac, koji je nakon silnih akvizicija prošlu godinu završio u gubitku od doduše neznatnih 450 tisuća eura, ali i najmanji minus onemogućuje sudjelovanje među najboljima.

Dodatna žrtva okrupnjavanja, odnosno reorganizacije portfelja, je Trgostil, kojeg su Čakovečki mlinovi ugasili nakon što su ga lani pripojili Trgovini Krk. No, manji broj trgovaca na listi pokazuje i da taj sektor radi s niskim maržama, i osjetljiv je na svaki tektonski poremećaj na tržištu, a sad se našao i pod žestokim državnim presingom kojim se samo od zadnjih u lancu zahtijevaju pojeftinjenja.

Taj problem svakako ne muči bankare. Oni grcaju u novcu, baš kao i u većini europskih država. Prošle godine iskazali su 875 milijuna eura (6,59 milijardi kuna) bruto dobiti. Rezultat bi bio još moćniji da u zadnjem kvartalu nisu ‘prikočili‘ – nakon uvođenja poreza na ekstraprofit iskazali su samo 80 milijuna eura (603 milijuna kuna) dobiti, što znači da su u tri kvartala ostvarili 90 posto godišnje dobiti!?

U HNB-u su procijenili da su banke i uz stiskanje kočnice, za prošlu godinu platile 19,1 milijuna eura poreza na ekstraprofit. A kako će biti ove godine? Prema analizi PBZ-a banke su u prvih pola godine iskazale rast prihoda od kamata od 74 posto, što je oko pola milijarde eura. Od toga, doduše, treba odbiti kamatni trošak za depozite od sto milijuna eura, ali profitabilnost i dalje raste.

Procjenjuje se da samo ulazak u europodručje bankama u Hrvatskoj donio povećanje dobiti od 450 miljuna eura. A zbog rasta kamata, koje su prije lanjske inflacije bile na povijesnom minimumu, banke bilježe rekordne rezultate i u drugim europskim državama. Zato su im porez na ekstraprofit već uvele Italija, Slovenija, Češka i Mađarska. Ta lista mogla bi se širiti, ali ne i na Hrvatsku jer kod nas zasad nema volje za slične ‘selektivne‘, horizontalne mjere (osim u trgovini). Tako će dvije najveće domaće banke, Zaba i PBZ, obje u talijanskom vlasništvu, prema svemu sudeći, imati ove godine bolje rezultate od svojih matica. A bankari su upravo ‘velikodušno‘ ponudili da će podići kamate na štedne depozite građana.

image

top 10

foto

 

Kompletnu publikaciju 500 najboljih na 156 stranica možete pročitati uz ovotjedno digitalno i tiskano izdanje Lidera

20. studeni 2024 17:33