Prehrambena, farmaceutska, drvna, automobilska. Industrije su to koje su na prvi pogled potpuno različite, ali postoji među njima i jedna velika sličnost: u njima, kao i u mnogim drugim industrijama, postoji rizik od eksplozivne atmosfere – smjese zapaljive tvari u obliku plina, pare, maglice ili prašine sa zrakom. Upravo se otkrivanjem potencijalnih eksplozivnih atmosfera, izdavanjem certifikata, analizom rizika od pojave potencijalnih uzročnika paljenja eksplozivne atmosfere na opremi u postrojenju te edukacijom djelatnika o pravilnom ponašanju u prostorima u kojima se može dogoditi eksplozija bave u Fiditasu, centru za protueksplozijsku zaštitu, koji vode Mario Mačković, Josip Deškin, Berislav Prpić i Marino Kelava.
Upravu Fiditasa okupile su, kako kažu, zajednička ideja i ljubav prema specifičnoj humanoj djelatnosti koja je usmjerena na zaštitu života ljudi, imovine i okoliša, a ta se ideja i realizirala 2016. godine kad je osnovan mali ured u Martićevoj ulici u središtu Zagreba. Mali ured ipak nije mogao podnijeti rast Fiditasa, koji danas okuplja 21 zaposlenika, uključujući stručnjake u protueksplozijskom području te studente koji su na dobrom putu da to postanu, pa su se proljetos preselili u nove prostorije u Sesvetama u kojima vas uz iznimno zanimljiv ‘labos‘ i nasmijane djelatnike dočeka i mali košarkaški teren te kompanijski ljubimac, simpatični mačak čije će ime ipak ostati tajna.
Široko područje primjene
Prema podacima Poslovne Hrvatske, Fiditas je 2022. godine ostvario ukupni godišnji prihod u iznosu od 991,5 tisuća eura te je poslovao s dobiti.
– Prvi poslovi bili su nam orijentirani na inozemstvo i pokušali smo se baviti protueksplozijskom zaštitom, a tu nam je najveći oslonac bila naša aktivnost u međunarodnoj normizaciji – govori Deškin referirajući se na činjenicu da Fiditas u suradnji s Hrvatskim zavodom za norme vodi međunarodno tajništvo IEC SC31J za normizaciju u području zaštite od eksplozivne atmosfere na međunarodnoj razini. Zahvaljujući toj suradnji sesvetski je Fiditas već u svojim počecima bio prisutan na stranim tržištima kao što je Južna Koreja i Singapur, a sada već slobodno govore da su na svim kontinentima obavljali aktivnosti u području protueksplozijske zaštite.
Specijalizirano područje rada, protueksplozijska zaštita, a samim time i normizacija, ima poprilično široku primjenu s obzirom na to da postoji niz različitih postrojenja gdje su moguće tehnološke eksplozije.
– Kad se dogode takve eksplozije, najčešće se uništi postrojenje uz ljudske žrtve. Upravo zbog takvih strašnih posljedica, koje su u početku bile najučestalije u rudarstvu u 18. i 19. stoljeću, pojavila se potreba za aktivnim radom na prevenciji katastrofa diljem svijeta pa se 90-ih godina 19. stoljeća osnivaju takozvane ispitne stanice u najrazvijenijim zemljama svijeta i počinje postupno stvaranje regulativnog okvira na nacionalnim razinama koji je ograničavao prekogranično stavljanje na tržište opreme namijenjene uporabi najprije u rudnicima, zatim u nadzemnoj industriji vezanoj uz fosilna goriva, a poslije i u drugim industrijskim granama – kaže Kelava.
Ništa bez ATEX-ova certifikata
Današnje se stanje u normizaciji, navode, temelji na svim tim prijašnjim događajima pa Europska unija ima vrlo stroge regulativne okvire za nadzor tržišta i specijalne opreme koji obuhvaćaju niz proizvoda, od elektromotora i rasvjete do instrumentacijskih i drugih uređaja namijenjenih uporabi u industriji.
– U Europi je glavni obvezujući dokument takozvana ATEX-ova direktiva koja služi za nadzor tržišta i proizvodnje svih tzv. Ex-uređaja, pod čime podrazumijevamo bilo koji uređaj koji je namijenjen uporabi u osjetljivim prostorima te mora biti pod strogom kontrolom, odnosno mora postojati neka ovlaštena treća strana, nekakvo certifikacijsko tijelo koje uzima prototip, dokumentaciju i provodi niz ispitivanja prema harmoniziranim normama.
Ako sva ta ispitivanja zadovolje uvjete direktive, onda to tijelo izdaje certifikat. Mi smo jedna od tih certifikacijskih kuća, jedina u Hrvatskoj, a u Europi ih je 88. Postoje i druge zemlje koje su same na nacionalnoj razini donijele odluku da će primjenjivati ATEX-ova pravila jer im se u načelu svidjelo uzimati u obzir gotova rješenja iz Europe, odnosno ne moraju osmišljavati cijelu regulativu. Dakle, ima dijelova svijeta i izvan Europe u kojima je obvezna primjena te ATEX-ove sheme – iznosi Kelava, dodajući i da je ATEX-ova certifikacijska shema obvezna u svim zemljama članicama Europske unije, u Švicarskoj, Lihtenštajnu, na Islandu, u Norveškoj i Turskoj.
Više o Fiditasu možete pročitati u digitalnom i tiskanom izdanju Lidera.