McKinsey: Samo 6 posto tvrtki iz AI-a izvlači poslovnu vrijednost

Globalno istraživanje McKinseyja pokazuje da 88 posto organizacija koristi umjetnu inteligenciju, no većina još nije dosegla razinu skaliranja koja donosi stvarnu poslovnu vrijednost. Ključ uspjeha je u redizajnu radnih procesa, ulaganju u AI agente i aktivnom vodstvo menadžera, istaknuto je na predstavljanju istraživanja o stanju AI-ja u 2025. na MicKinsey Media Dayu u Londonu.

Tri godine nakon što su generativni AI alati pokrenuli novu eru umjetne inteligencije, tehnologija je postala dio svakodnevnog poslovanja. Gotovo devet od deset organizacija redovito koristi AI u barem jednoj poslovnoj funkciji, pokazuje istraživanje McKinseyja provedeno među 1.993 ispitanika u više od sto zemalja.

Unatoč širokoj primjeni, dvije trećine tvrtki još uvijek su u fazi eksperimentiranja ili pilot-projekata, a tek trećina je započela fazu skaliranja. Najveće tvrtke — s prihodima većima od pet milijardi dolara — predvode u prelasku iz pilot faze u implementaciju, dok male kompanije u tome još zaostaju.

Alexander Sukharevsky, voditelj QuantumBlacka i senior partner u londonskom uredu McKinseyja, ističe kako je tehnologija već spremna, ali širenje u preksu ne određuju algoritmi, već menadžerske odluke, novo promišljanje načina rada i organizacijska kultura. AI revolucija, iako je prošla početno oduševljenje, i dalje bilježi snažan zamah. Na početku izlaganja Sukharevsky se našalio kako je „AI istisnuo kriptovalute iz javnog diskursa“ tako da čak i njegov frizer sada priča o umjetnoj inteligenciji, a ne o kriptovalutama, ilustriravši koliko je  AI već duboko ukorijenjen u širu društvenu svijest.

Ipak, većina poduzeća još uvijek tek eksperimentira s tom tehnologijom, a vrlo mali broj ju uspijeva uvesti u svakodnevno poslovanje. Kako je istaknuo na predstavljanju istraživanja u Londonu, Sukharevsky smatra da će u  sljedećim godinama uspješne biti one tvrtke koje AI neće koristiti za poboljšavanje postojećih procesa, nego za potpuno redizajniranje poslovnih modela i tokova rada.

Trenutačno stanje opisao je kao „AI paradoks“. - Unatoč tome što se 88 posto tvrtki već okušalo u AI projektima, i iako govorimo o potencijalu za 20-puta veću učinkovitost, stvarni ekonomski učinak nije vidljiv - rekao je Sukharevsky. Razlog vidi u tome što se AI koristi za izolirane zadatke – generiranje slika, pisanje tekstova, sažetke sastanaka – umjesto da se njime redizajnira cijeli proces i tako stvara novu stvarnu vrijednost. Problem je u tome što se tehnologija nadograđuje na stare, loše procese i zato očekivani skok izostaje.

Inovacije i rast važniji od same učinkovitosti

Prema istraživanju, 62 posto ispitanika kaže da njihove organizacije barem eksperimentiraju s AI agentima – sustavima temeljenima na modelima sposobnima za višekorak planiranje i izvršavanje zadataka.

Ipak, samo 23 posto tvrdi da ih već skalira, i to najčešće u IT-u i upravljanju znanjem, dok su vodeće industrije u implementaciji agentičkog AI-a tehnologija, mediji, telekomunikacije i zdravstvo.

- AI više nije novost, tvrtke su implementirale alate, no rijetko su redizajnirale procese i izgradile sustave koji omogućuju stvarno širenje AI-a - istaknuo je Alex Singla, globalni voditelj QuantumBlack, AI by McKinsey.

Dok 80 posto organizacija navodi učinkovitost kao glavni cilj AI projekata, najuspješnije kompanije kombiniraju tu ambiciju s rastom i inovacijama. Upravo taj balans razlikuje tzv. “AI visokoperformirajuće” organizacije, koje čine oko šest posto uzorka.

One AI ne koriste samo za uštede, nego i za temeljno preoblikovanje poslovnih modela i stvaranje novih proizvoda.

- Najveća razlika između prosjeka i lidera je u ambiciji. Visokoperformirajuće kompanije AI vide kao alat za ponovno osmišljavanje poslovanja – ne samo za optimizaciju troškova -  objašnjava Tara Balakrishnan, partnerica u McKinseyju.

Takve kompanije tri su puta sklonije potpunom redizajnu radnih procesa i češće imaju agilne razvojne timove te proces ljudske validacije (human in the loop) koji osigurava točnost i povjerenje u AI rezultate.

Iako je izravni EBIT učinak i dalje skroman – samo 39 posto organizacija prijavljuje bilo kakav doprinos AI-a, i to uglavnom manji od 5 posto – kvalitativni pokazatelji su snažno pozitivni. Čak 64 posto tvrtki navodi rast inovacija, a gotovo polovica bilježi veće zadovoljstvo kupaca i diferencijaciju na tržištu. Najveće smanjenje troškova zabilježeno je u softverskom inženjeringu, proizvodnji i IT-u, dok je rast prihoda najčešći u marketingu, razvoju proizvoda i financijama. Visokoperformirajuće tvrtke imaju lidere koji aktivno preuzimaju vlasništvo nad AI inicijativama i osobno zagovaraju njihovu primjenu. Takvi menadžeri ne delegiraju AI “stručnjacima iz IT-a”, nego ga uključuju u strateško odlučivanje.

Visokoperformirajuće organizacije u prosjeku više od 20 posto digitalnog budžeta ulažu u AI tehnologije, gotovo pet puta više od prosjeka. Istodobno, više od polovice tvrtki već je iskusilo neki negativan učinak AI-a, najčešće vezan uz netočnost rezultata, pa sve više njih ulaže u sustave za provjeru točnosti, zaštitu privatnosti i regulatornu usklađenost.

- Lideri u AI-u su često i oni koji su svjesniji rizika – jer tehnologiju koriste u najkritičnijim dijelovima poslovanja - istaknuo je Sukharevsky.

McKinsey u svom istraživanju zaključuje da većina organizacija i dalje stoji “na pola puta” između pilotiranja i skaliranja, no iskustva vodećih pokazuju jasnu formulu uspjeha: ambiciozna vizija, redizajn procesa, vodstvo koje nosi AI strateški, i ulaganja u agente i ljudske kompetencije.

- Tvrtke koje AI koriste samo za učinkovitost riskiraju da propuste priliku. Stvarni rezultati dolaze kada ga pretvore u katalizator rasta i inovacija - poručio je Singla.