Tvrtke i tržišta
StoryEditor

Nastavak rata: Dioničari Jadran - tvornice čarapa traže pojašnjenje o otkazima nakon Covid potpora

24. Svibanj 2024.

Višegodišnji sukob malih dioničara - njih dvjestotinjak - s Upravom zagrebačke tvrtke Jadran - tvornica čarapa dobio je novi nastavak. Kao što je slučaj unazad nekoliko skupština dioničara, tako ni ova, zakazana za 20. lipnja na kojoj će se odlučivati o novim članovima Nadzornog odbora neće proteći bez dopune dnevnog reda koja obiluje neugodnim pitanjima za Upravu  predvođenu Vinkom Barišićem. Autori dopune koja je u petak objavljena na Zagrebačkoj burzi dva su dioničara koji su i ranije bili aktivni po tom pitanju. Riječ je o Darku Prpiću iz Zadra i Pavlu Stanišiću iz Zagreba koji ukupno drže malo manje od 13 posto dionica.

Neka stara i neka nova pitanja

Kako je Lider pisao početkom godine, Prpić slovi za najglasnijeg kritičara poteza vodećih ljudi zagrebačke tvornice čarapa i ranije je tražio poništavanje ranijih odluka kojima su, kako tvrdi, oštećeni i tvrtka i dioničari. Najnovija dopuna dnevnog reda traži razjašnjenje nekih već ranije spomenutih problema, poput činjenice da je Vinko Barišić najvredniji dio poslova Jadrana prebacio na dvije tvrtke, Jadran čarape proizvodnja i Jadran - čarape trgovina kojima je vlasnik tvrtka Triasvisia u vlasništvu Barišićeva sina Denija. Inače, Deni Barišić je i treći po veličini dioničar, sa nešto više od sedam posto udjela. No, Prpić i Stanišić otvaraju i neke nove teme, kao što je pitanje da li je tvrtka koristila Jadran čarape proizvodnja za pogodovanje i ispunjenje kriterija za dobivanje potpora za očuvanje radnih mjesta u vrijeme pandemije koronavirusa.

Ovaj dvojac - inače četvrti i peti dioničar po broju dionica - traže raspravu o ukupno pet dodatnih točaka dnevnog reda. To su izvješće uprave i rasprava dioničara o dodjeli udjela nakon podjele Jadrana s odvajanjem, zatim rasprava o financijskom položaju kompanije, izvješću uprave o transfernim cijenama i konkretnim razlozima za stečaj, potom izvješće uprave i rasprava o upotrijebi Covid-potpora povučenih u razdoblju 2020.- 2022. godine za radna mjesta ugašena u 2023. godini, pa rasprava o nedostacima uprave za zastupanje prema trećim stranama te na kraju izvješće Uprave i rasprava dioničara o izdvajanju i prijenosu zaštićenih tržišnih žigova ‘Jadran‘ i ‘Jadran since 1930‘, bez znanja manjinskih dioničara.

U opširnom obrazloženju Prpić i Stanišić zahtijevaju objašnjenje Uprave koja je točno korist za Jadran i njegove manjinske dioničare od dodjele udjela samo tvrtki Triasvisia koja ostvaruje milijunske prihode i izdašnu dobit. Prpić i Stanišić navode kako je Triasvisia ‘relativno nepoznata pravna osoba‘ koja nikad nije bila dioničar Jadran - tvornice čarapa. Također, traže i odgovor na pitanje kada će se izraditi Plan podjele Društva, kako nalažu zakoni Republike Hrvatske.

Isparilo milijun eura

Nadalje, posljednja javno objavljena tromjesečna financijska izvješća, za četvrti kvartal 2023. godine i prvi kvartal 2024. otkrivaju iznimno štetne radnje za kompaniju i dioničare, kako tvrde Prpić i Stanišić. - Tako se u uvjetima bez kontrole Nadzornog odbora u Društvu za prvi kvartal 2024. godine zabilježio iznos Promjene vrijednosti zaliha proizvodnje u tijeku i gotovih proizvoda od 597.683 eura, koji je isti iznosu za cijelu 2023. godinu. Isto tako, AOP 40 i 41 kategorija (‘Proizvodnja u tijeku‘ i ‘Gotovi proizvodi‘) na kraju trećeg kvartala 2023. iznose ukupno 2.840.084 eura.

No, već na kraju poslovne 2023. događa se pad te dvije računovodstvene kategorije na svega 1.886.844 eura, što je odljev od skoro milijun eura. Istovremeno, Društvo u četvrtom kvartalu ostvaruje prihod od prodaje od 831.223 eura. A pored toga, od 30.09.2023. do 31.12. 2023. smanjene su još i sirovine i materijal u AOP kategoriji 39, i to za nevjerojatnih 167.078 eura! Ispada da je Društvo svoju proizvodnju u tijeku i gotove proizvode ili otpisivalo (u čiju korist?) ili prodalo ispod vrijednosti proizvodnje i zaliha, dakle ispod nabavne vrijednosti, što bi značilo na svoju materijalnu štetu značajne vrijednosti - stoji u obrazloženju.

Prpić i Stanišić pitaju i kako je u prvom kvartalu ove godine dug za poreze i doprinose mogao narasti za čak 191.947 eura. Na skupštini će se i povući pitanje COVID potpora u razdoblju 2020.- 2022. godine za radna mjesta koja su ugašena u zadnjem kvartalu 2023. godine i kasnije. U obrazloženju stoji da su radna mjesta Jadran - tvornice čarapa nedvojbeno sanirana i sufinancirana novčanim potporama – mjerama SRV (skraćeno radno vrijeme) i ORM (očuvanje radnih mjesta), koje je kompanija putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) povukla iz Europskog socijalnog fonda.

Sa 55 na pet radnika

- Kvartalna izvješća Uprave, koja nije ovjerio Nadzorni odbor, za četvrti kvartal 2023. i prvi kvartal 2024. pokazala su drastičan pad otvorenih radnih mjesta sa 55 na svega pet zaposlenika. To bi značilo da su se europska sredstva povlačila za radna mjesta, za koja je već bilo u planu gašenje, pa dioničari moraju znati da li su takav plan dobili na znanje na znanje EK i HZZ i gdje su nestali ti radnici i njihova radna mjesta.

Proizlazi da radna mjesta u Društvu propadaju nakon povlačenja Covid potpora temeljem drastičnog pada prihoda uzrokovanog nepovoljnim transfernim cijenama, dok proizvodnja i veleprodaja u Jadran čarape proizvodnja samo rastu. Uprava treba objasniti dioničarima da li to, kada se uzme u obzir da je upravo Jadran ČP-u Društvo prodalo većinu svoje proizvodnje tijekom perioda potpora iz EU proračuna, znači da je COVID potporama posredno sufinancirana ta pravna osoba - ističu Prpić i Stanišić.

Podsjetimo, Fina je zatražila otvaranje stečaja nad Jadranom, a 28. svibnja održat će se ročište radi očitovanja o prijedlozima za otvaranje stečajnog postupka.

12. lipanj 2024 00:28