On radi za stabilnu tvrtku i dobar je u svome poslu, ali na tjednoj bazi pretražuje oglasne ploče na internetu i odlazi na intervjue danima kada radi od kuće. Nakon što primi ponudu za posao koju smatra dostojnom njegove veličine i sposobnosti, on otvoreno dijeli radosne vijesti s ostatkom odjela u firmi i uzbuđeno otkriva suradnicima značajno povećanje plaće, dioničkih opcija i egzotični korporativni naslov koji će po novome krasiti njegov LinkedIn profil. Za njega danas postoji naziv - on je quitfluencer.
Nakon što takav zaposlenik ode, drugi radnici, koji su već svjesni trendova poput quiet quittinga i velike ostavke, sve više počinju razmišljati o oslobađajućem iskustvu promjene posla. Preostali radnici počinju se baviti preispitivanjem svojih odluka, razmišljajući zašto su još uvijek na istom mjestu u istoj firmi.
Odjednom analiziraju sve probleme u tvrtki, sasvim solidan šef u njihovoj glavi postaje nasilnik i mikromenadžer, ne vide put za napredak i općenito se počinju osjećati podcijenjeno i neangažirano. Da se ne bi krivo razumjeli, naravno da se ove stvari događaju i bez quitfluencera, ali svi smo se barem jednom zbog utjecaja drugih osjećali kao da ne mrdamo s mjesta - makar nam je na tom mjestu do tada bilo sasvim dobro.
Kada jedan ode, mogli bi i drugi
Opsežna anketa među zaposlenicima koju je proveo Adecco, globalna tvrtka za zapošljavanje koja djeluje i u Hrvatskoj, pokazala je da više od 25 posto radnika želi promijeniti posao u sljedećih 12 mjeseci. Oko 45 posto već je u potrazi za poslom i aktivno razgovara s potencijalnim poslodavcima.
Otprilike polovica ispitanih radnika odgovorila je da su krenuli u potragu za poslom nakon što su vidjeli da kolege daju otkaz, a 70 posto djelatnika koji su svjedočili otkazima razmišljalo je o tome da i sami pronađu novi posao. Adeccovo ‘Globalno izvješće o radnoj snazi budućnosti 2022‘ sastavljeno od odgovora 34.200 radnika u 25 zemalja, pokazuje da su zemlje koje su najviše izložene riziku od quitfluencera Australija, Švicarska, Istočna Europa, Bliski Istok i Sjeverna Afrika.
Kako spriječiti snowball efekt?
Korporacijsko vodstvo mora poduzeti brze i odlučne akcije usmjerene na zaposlenike ili riskirati gubitak najboljih i najsposobnijih ljudi. Obično su prvi koji odustaju i neposredni sljedbenici quitfluencera ujedno i najjači igrači unutar organizacije. Nemojmo se zavaravati - to su prave zvijezde poslovne zajednice koje su odavno na nišanu ozbiljnih konkurenata.
Adeccovo istraživanje pokazuje da je 60 posto radnika prožeto samopouzdanjem da do novog posla mogu doći za manje od šest mjeseci, unatoč izglednoj recesiji na vidiku. Zaposlenici postaju svjesni milijuna dostupnih radnih mjesta i spremni su napraviti prvi korak ako tvrtka u kojoj su trenutno ne poduzima ništa da poboljša njihovo iskustvo na poslu.
Nakon što najbolji odu, u tvrtci ostaju zaposlenici koji svoj manjak produktivnosti skrivaju iza marljivih (bivših) profesionalaca. Mnogi od njih već su odavno u svojim glavama odustali, oni lutaju po internetu i totalno nezainteresirani čekaju da im smjena završi. Ukratko, oni u organizaciji ne ostvaruju nikakav značajan utjecaj.
Na tvrtki je da osnaži, angažira i motivira svoje djelatnike
Ako želite popraviti situaciju, morate angažirati zaposlenike. Iako je ponuda povećanja plaća korisna, to nije jedini odgovor. Voditelji i menadžeri moraju dati radnicima valjane razloge da ostanu i rastu unutar organizacije. Moraju pokazati da iskreno cijene svoje zaposlenike nudeći bolju ravnotežu između poslovnog i privatnog života, psihološku sigurnost, empatiju, edukacije i planirano napredovanje u karijeri.
Ako ste u mogućnosti, ponudite svojim djelatnicima fleksibilan stil rada koji im daje slobodu i autonomiju da sami odluče kada, gdje i kako mogu najbolje raditi. Ključno je biti proaktivan po pitanju mentalnog zdravlja zaposlenika, emocionalnog blagostanja i sprječavanja burn out efekta.
Ipak, teško je ovako izazovnom globalnom okruženju biti bezgrešni poslodavac s naslovnice kojega svi obožavaju. Rekordne razine inflacije, nadolazeća recesija i brojni drugi faktori predstavljaju pravu prijetnju sigurnosti radnih mjesta, ali i geopolitičku nestabilnost i neizvjesnost.
- U ispunjavanju očekivanja radnika, tvrtke moraju staviti ravnotežu između posla i privatnog života u prvi plan, jer će to napraviti razliku za one radnike koji su u dilemi između ostanka ili odlaska iz organizacije - za Financial Times je komentirala Valerie Beaulieu-James, voditeljica prodaje i marketinga u Adeccu.
U slučaju da ste direktor/ica i pročitali ste ovaj tekst, važno je upravo zbog dobrih poslodavaca napomenuti da nisu djelatnici vječne žrtve loših šefova - dapače, nerijetko je u (ne)radnicima problem.