Tvrtke i tržišta
StoryEditor

Poslovanje na afričkom tržištu: Tko na vrijeme zauzme dobre pozicije bit će u velikoj prednosti

22. Siječanj 2024.
Stjepan Šmitfoto Rene Karaman

Iako su očekivanja o rastu BDP-a afričkih zemalja početkom prošle godine bila veća, izvješće Afričke razvojne banke pokazalo je da je BDP afričkih zemalja porastao 3,4 posto u odnosu na godinu ranije. Unatoč blagom usporavanju rasta gospodarstava najstarijeg kontinenta, ali i stranih investicija koje su se gotovo prepolovile u 2022. u odnosu na godinu ranije (44 milijardi dolara s rekordnih 80 milijardi dolara 2021., prema UNCTAD-u), afričke se zemlje, ponajprije Južnoafrička Republika i Nigerija, posljednjih godina polako probijaju među zemljama u razvoju. Rezultat je to, naime, poboljšane poslovne klime, ali i sve boljeg pristupa internetu i tehnologiji.

U afričkom se gospodarskom usponu, zbog obilja minerala potrebnih za visokotehnološke proizvode (aluminij, kobalt, bakar, litij i mangan) te mladog, brzorastućeg i digitalno sve pismenijeg stanovništva, posebno ističe uloga IT sektora. Čak 633 tehnološka startupa s najstarijeg kontinenta privukla su 3,3 milijarde dolara investicija u 2022. godini, što predstavlja rast od 1694 posto u odnosu na 2015. godinu. Osamsedet posto tih investicija, odnosno 2,7 milijarde dolara, otišlo je u Južnoafričku Republiku, Nigeriju, Keniju i Egipat. Gotovo polovicu su investicija prikupili fintech startupovi, zatim slijede oni koji razvijaju tehnološka rješenja u sektoru e-commercea i maloprodaje te zdravstva.

Upravo je Afrika bila jedno od prvih većih tržišta na koje je hrvatski jednorog Infobip iskoračio sa svojom tehnologijom za slanje SMS poruka još prije deset godina. U zadnje se tri godine, otkako je Infobip akvizirao Shift konferenciju i oformio odjel za developersko iskustvo, tamošnjim tvrtkama, startupovima, poduzetnicima i developerima nastoje približiti organiziranjem meetupova. Osim umrežavanja, Infobipu je cilj predstaviti afričkom tržištu svoja tehnološka rješenja, objašnjava to Marijan Čipčić, tech community manager u Infobipu.

– Startupovima kroz naš Startup Tribe, koji djeluje u sklopu Odjela za developersko iskustvo u Infobipu, između ostaloga nudimo mogućnost korištenja besplatnih paketa Infobip komunikacijskih usluga u protuvrijednosti od 10 do 60 tisuća dolara. Na taj način želimo pomoći startupovima preteći njihov rast. Kroz naše meetupove pomažemo u razvoju lokalnih developerskih i startup zajednice pritom preznetirajući lokalne uspješne priče. Networking dio u sklopu meetupva je također jako važan zbog širenja poslovnih kontakata sudionika meetupova – kaže Čipčić.

image

Marijan Čipčić

foto Manuel Paljuh

Na pitanje zašto baš Afrika, Čipčić odgovara da to tržište znakovito raste, ima oko milijardu i 200 milijuna stanovnika, prema predviđanjima do 2050. godine taj će se broj udvostručiti, rastu investicije u startupove te na kontinentu već postoje tvrtke-jednorozi. Na temelju izvješća ‘Africa Developer Ecosystem 2021‘ Googlea i Accenturea, u Africi je 2021. bilo 716 tisuća programera.

Ukupno je do sada Infobip organizirao 14 sastanaka u osam afričkih zemalja i gradova – Lagos (Nigerija), Accra (Ghana), Abidjan (Obala Bjelokosti), Nairobi (Kenija), Kampala (Uganda), Kigali (Ruanda), Casablanca (Maroko) i Cairo (Egipat).

U navedenim državama, izuzevši Ugandu i Ruandu, Infobip ima otvorene i fizičke urede, kao i u gradovima Kinshasi (Demokratska Republika Kongo), Dakaru (Senegal), Johannesburgu (Južna Afrika), Dar es Salamu (Tanzanija) i Lusaki (Zambija). Budući da su prilično rano došli na to tržište, klijente imaju u svim afričkim zemljama. Najčešće su to banke i fintech kompanije.

image

Marijan Čipčić na Infobipovom meetupu u Nairobiju

‘Nije važno gdje se nalazite‘

Stoga se na temu poslovanja na afričkom tržištu prošli tjedan u Infobipovom zagrebačkom uredu Alpha Centauri održao još jedan meetup, a tom je prilikom predstavljen i film ‘New horizons: Developing African Tech Ecosytem(s)‘ u produkciji Al Jazeera Balkansa. Nakon filma se povela rasprava na kojoj su uz Čipčića sudjelovali Duncan Mochama, Account Executive u Infobipu, Daisy Isiaho, suosnivačica i glavna direktorica proizvoda afričkog startupa Zuri health, te Antonio Šeparović, suosnivač i izvršni direktor fintech tvrtke Oradian, poduzetnik hrvatskih korijena odrastao u Južnoafričkoj Republici. Raspravu je vodila Hanan Nanić, novinarka Al Jazeera Balkansa te autorica spomenutog filma.

Iako danas živi i vodi tvrtku Oradian iz Hrvatske, koju je osnovao 2012. zajedno s partnerima iz Nigerije, Njemačke i SAD-a, Šeparović je djetinjstvo proveo u JAR-u, uz roditelje rodom s Korčule. Baš zato što razumije njihove probleme i potrebe, Afrika mu je (uz Jugoistočnu Aziju) najvažnije tržište. Danas u JAR odlazi samo tijekom praznika, a na poslovnim putovanjima na svojim tržištima svaki mjesec provede jedan do dva tjedna. Srećom pa smo ga za izjavu uhvatili nakon panela u Zagrebu, jer je ovaj tjedan već na putu u Lagos, a idući tjedan ide na Filipine.

– Kad smo počinjali s našim poslovanjem, Hrvatska je bila pred ulaskom u EU i mislili smo da, kada bismo mogli uzeti sve te sjajne programere da riješe probleme na tržištima u razvoju, to bi bilo sjajno. Bili smo malo naivni jer tada nije bilo rizičnog kapitala, ali danas su stvari drugačije – priča Šeparović.

image

Duncan Mochama, Marijan Čipćić, Daisy Isiaho, Antonio Šeparović, Hanan Nanić

– Sada nam je drago što smo okruženi ‘titanima‘ kao što su Infobip, Rimac i Photomath. Definitivno možemo vidjeti da nije važno gdje se nalazite u svijetu. Ako želite riješiti globalne probleme, možete ih riješiti bilo gdje – dodao je Šeparović.

Ova zanimljiva panel-rasprava, živopisan film o tehnološkom ekosustavu u Africi i inspirativni govornici potaknuli su nas da s hrvatskim poduzetnicima iz ostalih sektora koji već godinama posluju na afričkom tržištu porazgovaramo o prednostima koje taj kontinent donosi.

Prostora za ‘ulazak‘ još ima

Da je u Africi budućnost te da je ona dugoročno gledano najbolje tržište nedavno je za Lider izjavio Stjepan Šmit, vlasnik tvrtke Šmit Electronic i brenda White Shark za distribuciju gaming opreme.

– Tržište Afrike uglavnom je nerazvijeno, nizak je standard građana i mala kupovna moć, a to će se s vremenom morati promijeniti i u pojedinim zemljama se već vide neke naznake tih procesa. Tko na vrijeme zauzme dobre pozicije bit će u velikoj prednosti. Kao što je sada jako teško ući na tržište Njemačke, Francuske, Italije, Španjolske pa i Poljske, jer su karte podijeljene davnih dana, tako je sada prilika ući što prije na tržište Afrike jer prostora još dosta ima, a ako računamo da njima razvoj tržišta i dizanje kupovne moći slijedi u narednim desetljećima – mišljenja je Šmit.

image

Stjepan Šmit

foto Rene Karaman

Unatoč pozitivnim trendovima gospodarskoga rasta, u obzir valja uzeti i dalje prisutne izazove poslovanja u Africi, poput infrastrukturnih ograničenja, niskog postotka pismenosti stanovništva, nejednakosti i korupcije. Šmit navodi s kojim se negativnim stranama poslovanja na afričkom tržištu do sada susreo.

– Suradnja s distributerima na tim tržištima jako je teška, komplicirana, naporna, frustrirajuća, ponajprije zbog kulturoloških, tradicijskih i drugih razlika ili da jednostavnije kažem zbog različitog mentaliteta i drugačijeg shvaćanja poduzetništva – dodaje Šmit, ali ipak kaže da White Shark ima odličnog distributera u Tunisu, dok dio opreme izvoze još u Egipat i Maroko.

– S Tunisom već godinama ostvarujemo oko 300 do 400 tisuća dolara prometa godišnje, a Tunis ima ‘samo‘ 12 milijuna stanovnika. Maroko ima 37 milijuna, Egipat 109, Alžir 44 milijuna, a Južnoafrička Republika 56 milijuna stanovnika. Samo ovih pet zemalja Afrike ima 260 milijuna stanovnika, što je više od pola populacije EU. Ostatak Afrike čini još oko milijardu stanovnika koji su ‘gladni‘ svih vrsta robe. Afrika je u prosjeku jako siromašna, ali mnoge se zemlje polako popravljaju i u narednim će desetljećima tamo biti jako dobrih tržišta, stoga treba na vrijeme ‘zauzeti mjesta na policama‘ – kaže Šmit.

Prilike u poljoprivredi

S obzirom na to da je Afrika vrlo potentna i bogata prirodnim resursima, ali i nedovoljno razvijena u sektoru poljoprivrede, zagrebačka tvrtka Ecovit koja proizvodi ekološke poboljšivače tla tamo također vidi značajan poslovni potencijal.

– Priroda, odnosno tlo nisu još kontaminirani, kao što je to danas slučaj u mnogim agrarno razvijenim zemljama. Ecovit 1989 vidi svoj veliki i konkretan potencijal za poslovnu suradnju radi raznolikosti poljoprivrednih kultura, koje dominiraju na afričkom tlu, te veličine tržišta, kako Južnoafričke Republike, tako i susjednih afričkih zemalja. S obzirom na komparativne prednosti našeg ključnog proizvoda Agrovita, kao orgasnkog poboljšivača tla i biostimulansa za pospješivanje rasta biljaka, vidimo svoju šansu u sustavnom i trajnom podizanju kvalitete i kvantitete uzgoja vinove loze, maslina, voćaka do hortikulture te u omogućavanju da što više domicilnog stanovništva, posebice u područjima gdje vlada nestašica hrane, proizvodi poljoprivredne proizvode sa značajno višim prinosima samo za sebe, i to na organski način – objašnjava vlasnik tvrtke Goran Štimac.

Ecovit je već ranije potpisao dugogodišnji ugovor s jednom kompanijom iz JAR-a, a trenutno obnavljaju licencu za uvoz s tamošnjim Ministarstvom poljoprivrede, poljoprivredne reforme i ruralnog razvoja, zbog zakonskih promjena koje reguliraju gnojiva i poboljšivače tla te uvode novu kategorizaciju. Nakon što obnove licencu, pojašnjava Štimac, nastavit će distribuirati i prodavati svoje proizvode dosadašnjim klijentima. U planu im je i izgradnja proizvodnog pogona s kompletnom logistikom koja prati proizvođačku jedinicu, savjetovanje i edukaciju tamošnjih poljoprivrednih proizvođača, stručnjaka i domaćeg stanovništva.

– To u budućnosti otvara prostor za postupnu i učinkovitu obradu sada teže geografski dostupnih, a potentnih tržišta kao što su, primjerice, Novi Zeland i Australija – dodaje Štimac.

Napetosti na Crvenom moru

Tvrtki SCAM marine iz Viškova nadomak Rijeke, koja se bavi proizvodnjom dizelskih brodskih motora za ribarske i turističke brodove, ali i široke palete drugih proizvoda za brodove, najzanimljivije je tržište – egipatsko.

– Zbog Sueskoga kanala, rijeke Nila te Crvenog i Sredozemnog mora u Egiptu vlada velika potražnja za plovnim objektima i opremom za njih, što nam daje priliku da nudimo kompletna tehnološka rješenja prilagođena tom tržištu i potrebama. Afričko tržiše, nažalost, još ne traži sofisticirane proizvode kao Skandinavija – kaže Edi Superina, suvlasnik tvrtke.

image

Edi Superina

foto Ratko Mavar

Što se tiče trenutne situacije na Crvenom moru, odnosno tenzija na Bliskom istoku, iz SCAM marinea ističu da trenutno ne osjećaju probleme. Međutim, pribojavaju se eskalacije koja bi neminovno uzrokovala poteškoće.

17. travanj 2024 03:44