- Skidanje Hrvatske s FATF-ove ‘sive‘ liste trebao je biti prioritet Ministarstva financija i HNB-a
- No posljednji korak ipak mora učiniti Ministarstvo vanjskih i europskih poslova
- Zbog ‘sive‘ liste i dodatnih sigurnosnih provjera otvaranje online računa za hrvatske tvrtke sve je teže
Iduće nas godine očekuje posljednje važno učlanjenje, ono u OECD. I za to moramo podnijeti neke ‘žrtve‘, točnije ispeglati stvari koje inače ne bismo, recimo, mijenjati zakon o upravljanju državnim poduzećima i popraviti nedostatke u sustavu sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma. Ovo potonje nam baš i ne ide sjajno. Možda i bi kada bi medijska pažnja bila fokusirana na temu cijelo vrijeme, a ne od slučaja do slučaja.
Naime, ponešto se o tome pisalo kada nas je lani u lipnju FATF (Financial Action Task Force) stavio na takozvanu sivu listu zemalja koje imaju još podosta zadaća u sprječavanju pranja novca. A onda se opet kampanjski pisalo nedavno kada se smještanje na sivu listu počelo ogledati posve praktično – otkazivanjem nekih, prije svega američkih, banaka suradnje hrvatskim klijentima i najavom zatvaranja računa. Tema je postala kratkoročno atraktivnom tim više što je o njoj posve otvoreno pričao i jedan od najvidljivijih startupovaca Albert Gajšak, vlasnik i direktor IT startupa CircuitMess, iako je reakcijom američkih banaka pogođeno najmanje 40-ak tvrtki, ponajviše iz zajednice startupova i fintecha. Mjesec dana nakon ‘afere‘ o njoj ni slova, a klijenti su tih banaka, prije svega Mercuryja, prepušteni da se sami snađu. Nema sumnje da hoće, no to nije poanta slučaja.
Kako kaže Goran Jeras, stručnjak za etičko i digitalno financiranje, problemi s uvrštenjem Hrvatske na ‘sivu‘ listu FATF-a tek postaju ozbiljnije vidljivijima nakon što su različite financijske institucije u svijetu, zbog uputa svojih regulatora, u svoje interne procedure počele uvoditi dodatne zahtjeve za poslovanjem s Hrvatskom ili ga, kako se vidjelo u nekim slučajevima, počinju potpuno obustavljati.
– U medijima se najviše spominjao slučaj Mercury digitalne platforme za plaćanje koja je hrvatskim poduzećima jednostranom odlukom zatvorila račune. Taj je slučaj odjeknuo jer su startupovi inače vidljivi i Mercury je bio svojevrsni ‘standard‘ poslovanja u startup zajednici. Manje je vidljiv, ali također raširen, cijeli niz investicijskih platformi koji onemogućavaju otvaranje investicijskih računa hrvatskih građana kod njih. Podjednako tako poduzeća iz Hrvatske koja posluju s kriptovalutama i različitim alternativnim tipovima ulaganja suočavaju se sa zatvaranjem računa što im onemogućuje normalno pružanje usluga.
Najrašireniji su oblik problema s kojim se sigurno susreo najveći broj firmi i pojedinaca specijalne procedure banaka i transakcijskih platformi koje zahtijevaju dodavanje primatelja na ‘bijelu listu‘ prije nego što banka provede transakciju prema tome klijentu ili zahtjevi za dodatnim provjerama transakcija koje dolaze prema Hrvatskoj iz država koje nisu članice EU-a. Takve procedure često znaju stvoriti probleme u poslovanju, jer provedba transakcija kasni i dovodi do nesporazuma s klijentima i kupcima. Možemo očekivati da će se takav set problema samo nastaviti događati kako se sve više financijskih institucija počinje usklađivati s FATF listom, što znači da bi implementacija preporuka potrebnih za skidanje Hrvatske s FATF liste trebala biti jedan od najviših prioiriteta Ministarstva financija i HNB-a koji su najodgovorniji za njihovu provedbu – poručuje Jeras.
Mjere prema vlastitom nahođenju
No, iz HNB-a odgovaraju kako državna tijela aktivno i u skladu sa zadanim rokovima iz Akcijskoga plana FATF-a rade na provedbi svih ostalih mjera kojima je cilj jačanje učinkovitosti hrvatskog sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma.
– U odnosu na probleme koji se zbog stavljanja Hrvatske na takozvanu ‘sivu listu‘ pojavljuju u poslovanju pojedinih hrvatskih poduzetnika vrlo je važno istaknuti da FATF ne propisuje niti preporuča provođenje posebnih mjera prema fizičkim ili pravnim osobama iz država koje se nalaze na toj listi kao što su, primjerice, dodatne provjere, odbijanje uspostave ili prekid već uspostavljenih poslovnih odnosa. Očito je da pojedine inozemne financijske institucije primjenjuju navedene mjere prema vlastitome nahođenju, odnosno prema strožim kriterijima u odnosu na FATF.
Hrvatska narodna banka nije u mogućnosti utjecati na postupanje stranih financijskih institucija prema hrvatskim poslovnim subjektima, jer je takvo postupanje u domeni njihovih poslovnih odluka, a Hrvatska narodna banka nije nadležna za njihov nadzor. U odnosu na zadaće Hrvatske narodne banke važno je napomenuti da se niti jedna od preostalih mjera u Akcijskom planu FATF-a za Republiku Hrvatsku ne odnosi na mjere koje trebaju poduzeti banke ili Hrvatska narodna banka kao njihov nadzornik. Međutim, banka aktivno surađuje sa svim dionicima sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma koji su uključeni u provedbu Akcijskoga plana, a sve u skladu sa svojim zakonskim nadležnostima i obvezama. Tako je između ostalog, Hrvatska narodna banka sudjelovala i u izradi novog Zakona o mjerama ograničavanja – poručuju iz HNB-a.
Problem treba riješiti – MVEP?
No, iz fintech zajednice doznajemo kako problem ionako nije ni u HNB-u ni u Ministarstvu financija nego u posljednjem koraku koji mora učiniti Ministarstvo vanjskih i europskih poslova! Ono je, naime, sve proslijeđeno iz nadležnih institucija trebalo proslijediti FATF-u. A nije.
– Razumijemo da Ministarstvo vanjskih poslova nije stručno za financijsko poslovanje niti ima takve kadrove, ali jedini je zadatak bio samo proslijediti sve što su dobili od HNB-a i Ministartsva financija. No, ondje su zaspali za volanom! Još su lani, kada smo osvanuli na sivoj listi, iz Vlade poručili kako im je to prioritet i kako će se cijela stvar riješiti za tri-četiri mjeseca, no prošlo je više od godinu dana, a takve se čisto proceduralne stvari još uvijek nisu riješile, jer očito nisu prioritet. Naša se zajednica nakon tog prošloljetnog udara posložila, startupovi poput Gajšakovog će se također snaći i naći drugu banku u kojoj će moći otvoriti račun, ali kakva je to poruka poslovnoj zajednici? Snađite se sami, jer politika ne radi svoj posao? – pita nas i sebe sugovornik iz fintech zajednice dodajući kako se tvrtke koje se bave novim tehnologijama ionako često kategorizira kao visokorizične, pa kada tvrtke ulaze u poslovni odnos s nekom inozemnom bankom/platformom moraju proći set dodatnih procedura i kriterija, među ostalim i zbog zakona o sprječavanju pranja novca.
Ako je tvrtka iz države koja je na ‘sivoj‘ listi kao što je Hrvatska, banka mora uvesti dodatne provjere, što je za nju čisti trošak, pa joj je lakše i jeftinije takvim klijentima zatvoriti račun, što se sada i dogodilo, ili ih, ako su novi potencijalni klijenti, odbiti.
U SAD po račun
Iz HNB-a dodaju kako stavljanjem na ‘sivu listu‘ Hrvatska nije postala visokorizičnom već se na najvišoj političkoj razini obvezala da će unaprijediti sustav sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma u skladu s usvojenim Akcijskim planom FATF-a.
– FATF kontinuirano prati i ocjenjuje napredak Hrvatske i u dosadašnjim je izvješćima konstatirao kako je Hrvatska postigla vidljiv i mjerljiv napredak u izvršenju mjera iz Akcijskog plana FATF-a. Tako je od lipnja 2023. Hrvatska provela niz mjera za unaprjeđenje učinkovitosti sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma: donesena je Nacionalna procjena rizika od pranja novca i financiranja terorizma; donesen je Akcijski plan za otklanjanje rizika utvrđenih Nacionalnom procjenom rizika od pranja novca i financiranja terorizma; uspostavljen je zakonodavni okvir za provedbu UN ciljanih financijskih sankcija bez odgode donošenjem Zakona o mjerama ograničavanja;osigurana je učinkovita provedba ciljanih financijskih sankcija Ujedinjenih naroda; procijenjen je rizik sektora neprofitnih organizacija od financiranja terorizma; uspostavljen je učinkovit sustav provođenja paralelnih financijskih istraga kod potencijalnih slučajeva terorizma ili financiranja terorizma – preciziraju u HNB-u.
No, praktični problemi za domaće tvrtke time nisu nestali. Zbog pozicioniranja na toj sivoj listi i dodatnih ‘sigurnosnih‘ zahtjeva i provjera koje zbog svojih regulatora strane banke/platforme moraju tražiti, otvaranje online računa bit će sve težim. To znači da će poduzetnici čak i fizički morati potegnuti, recimo do SAD-a (dakle, ni blizu ni jeftino), iako ni to nije jamstvo da će im račun na kraju i biti otvoren. A politika uobičajeno ne razumije niti je zanima. Stoga bi bilo vrlo mudro, i za buduće odnose na relaciji politika-poduzetnici iznimno korisno, natjerati te neke nepoznate koji su dostavljene ‘papire‘ spremili u ladicu, na put pod noge, na pregovore o otvaranju računa. Valjda bi tada razumjeli što su napravili. Točnije, što su propustili napraviti.