Udruga Glas poduzetnika traži 5 posto PDV-a na svu hranu jer smo zemlja koja ima najvišu stopu za mnogobrojne artikle
Hrvatski građani sve su više suočeni s rastućim cijenama hrane i svakodnevnih proizvoda, dok inflacija nemilosrdno pritišće kućne budžete. Udruga Glas poduzetnika (UGP) i brojni građani ukazuju da problem nije samo u trgovačkim lancima, već u dubljim sustavnim uzrocima poput visokog PDV-a, korupcije i neučinkovitog državnog aparata. U petak 24. siječnja poziva se na bojkot kupovine u trgovinama kako bi se ukazalo na problem visokih cijena. No, tko je zapravo odgovoran za visoke cijene?
PDV na hranu u Hrvatskoj – zašto plaćamo najvišu cijenu u regiji?
Hrvatska ima tri stope PDV-a, koje se primjenjuju na prehrambene proizvode i druge kategorije, ali struktura tih stopa često stvara nepotrebno visoke troškove za građane.
Trenutne stope PDV-a na hranu su:
5 posto (snižena stopa): Primjenjuje se na osnovne prehrambene proizvode: kruh, mlijeko, jaja, svježe meso, svježu ribu, voće i povrće. Ova stopa olakšava dio pritiska na kućanstva, ali obuhvaća samo ograničeni broj proizvoda.
13 posto (međustopa): Obuhvaća određene prehrambene proizvode poput ulja, maslaca, margarina, dječje hrane i voda (bezalkoholnih). Međutim, velik dio osnovnih namirnica nije uključen u ovu stopu.
25 posto (standardna stopa): Primjenjuje se na većinu prehrambenih proizvoda, uključujući prerađene mesne i mliječne proizvode, suhomesnate proizvode, gotova jela, slatkiše i bezalkoholna pića. Primjer: Jogurti, sirevi, hrenovke, kobasice, tjestenina, med, smrznuta riba, meso i povrće te mnogi drugi proizvodi imaju PDV od 25 posto, što značajno povećava njihovu cijenu u trgovinama.
Hrvatska se suočava s ozbiljnim problemima koji uzrokuju rast cijena hrane i otežavaju život građanima. Visok PDV na prehrambene proizvode, među najvišima u EU, značajno povećava troškove. Dok osnovne namirnice nose stopu od 5 posto, većina hrane opterećena je PDV-om od 25 posto, što je daleko više nego u zemljama poput Njemačke ili Francuske.
Osim poreznog opterećenja, korupcija i iseljavanje mladih dodatno pogoršavaju situaciju. Manjak radne snage povećava troškove rada, dok neučinkovit i preglomazan državni aparat povećava porezna opterećenja kako bi pokrio svoje rastuće troškove.
Uz to, Hrvatska proizvodi tek 67 posto svojih potreba za hranom, što dovodi do ovisnosti o skupljem uvozu. Bez ključnih reformi, ovakvi sustavni problemi nastavit će gušiti građane i gospodarstvo.
Stoga UGP predlaže ova rješenja:
1. Smanjenje PDV-a: Jedinstvena stopa od 5 posto na sve prehrambene proizvode kako bi se snizile cijene osnovnih namirnica.
2. Reforma javnog sektora: Digitalizacija i optimizacija kako bi se smanjio broj zaposlenih i troškovi.
3. Poticaj poljoprivredi: Fokus na proizvodnju i kupnju od lokalnih proizvođača i malih trgovaca
4. Uklanjanje parafiskalnih nameta: Smanjenje troškova za poduzetnike koji se na kraju prelijevaju na potrošače.
5. Transparentnost cijena: Jasno prikazivanje udjela poreza u krajnjoj cijeni proizvoda.
Odgovornost na kreatorima gospodarske politike
Postavlja se pitanje tko snosi odgovornost za ovakvo stanje? Trgovački lanci često su na meti kritika zbog visokih cijena, ali oni samo prenose troškove koji nastaju u lancu opskrbe – troškove koji su izravni rezultat neefikasne politike i sustavnih problema. Rapidno povećanje prihoda u trgovinama ne odražava nužno veći profit, budući da su rashodi proporcionalno rasli, zbog čega neto marža uglavnom ostaje nepromijenjena. Odgovornost leži u onima koji oblikuju gospodarsku politiku. Pitamo se je li ovo još jedan potez političara da se pažnja javnosti makne od nedavnih afera i smjene čak dva ministra u dva mjeseca.
Umjesto površnih rješenja i prebacivanja krivnje, Hrvatska treba cjelovitu reformu koja će omogućiti stvaranje zdravog i održivog gospodarstva. Smanjenje poreznih opterećenja, poticanje domaće proizvodnje i suzbijanje korupcije ne moraju biti apstraktne ideje – to su preduvjeti za pravednije društvo u kojem građani neće biti žrtve sustava koji ih ignorira.
– Mi potičemo veću hrvatsku poljoprivrednu proizvodnju jer nekad smo pričali kako ćemo hraniti cijelu Europu, a sad nismo u stanju ni sebe. UGP traži 5 posto PDV-a na svu hranu jer smo zemlja koja ima najvišu stopu za mnogobrojne artikle. Potičemo hrvatske OPG-ove, poduzetnike koji se bore za svoju egzistenciju koje guši birokracija i korupcija. Kontinuriano se zalažemo i inzistiramo na poreznim reformama, želimo bolje pravno i ekonomsko okruženje za privatni sektor. Ne želimo kontrolu cijena jer ona će još više ugasiti investicije u poljoprivredu, a kontrole cijene hrane nema nigdje osim kod nas – izjavio je Boris Podobnik, predsjednik udruge Glas poduzetnika.