U hrvatske hotele u pet godina treba uložiti 5,2 milijarde eura

Većina hotela u Hrvatskoj je dotrajala i treba im nova investicijska injekcija. Hrvatskom turizmu potrebni su i novi hotelski kreveti koji čine svega 9,2 posto od ukupnog smještaja, a generiraju preko 24 posto noćenja turista.

Zaključci su to prvog dijela 28. Kongresa hotelijera u organizaciji Udruge poslodavaca u hrvatskom hotelijerstvu (UPUHH), koji se 11. i 12. studenog održava u Poreču, u Valamarovom hotelu Pical.

UPUHH je zajedno sa Hrvatskom udrugom turizma (HUT) na proljeće napravio istraživanje među 130 hotelijera čiji objekti čine 35 posto ukupnih hotela u Hrvatskoj. Izračunali su da u narednih pet godina hrvatskom hotelijerstvu treba 5,2 milijarde eura novih ulaganja.

- Prema nekim općim standardima hoteli svakih sedam do deset godina trebaju provesti veću obnovu, a svakih deset do 15 godina proći kroz veću rekonstrukciju i repozicioniranje proizvoda. Naše istraživanje je pokazalo da se čak 82 posto hotelskih objekata nalazi u fazi zrelosti ili opadanja, kada dolazi do iscrpljivanja imovine i proizvod postaje umoran – istaknuo je Bernard Zenzerović, direktor UPUHH-a koji je predstavio istraživanje pod nazivom Invest or check out.

Bernard Zenzerović

Prosječna starost hrvatskih hotela iznosi 55 godina, a prosječno vrijeme od zadnje obnove iznosi 12 godina. Među anketiranim hotelijerima njih 65 posto vapi za obnovom i modernizacijom, za što je prema izračunu struke, potrebno oko 3,3 milijarde eura, a 20 posto ih je istaknulo da žele izgradnju novih hotela, za što je potrebno oko milijardu eura.

Međutim samo 21 posto njih bi ta sredstva iskoristila za povećanje kategorizacije i to prema razredu četiri i pet zvjezdica.

- Postojeći investitori planiraju izgradnju 23 nova hotela, od kojih 17 sa četiri, a šest s pet zvjezdica. S njihovim investicijama došli bismo do ukupnog povećanja hotelskog smještaja od 2,6 posto – rekao je Zenzerović.

Ono što investitore priječi da ulažu više i brže jesu stalni rast investicijskih troškova, ograničena rentabilnost investicijskih projekata, nedovoljna raspoloživost kvalificiranih izvođača radova te nedovoljno potpora za financijska ulaganja.

Od ostalih prepreka navedene su stare boljke hrvatskog turizma, a to su neriješena pitanja turističkog zemljišta i pomorskog dobra, nedostatak radne snage te spori administrativni procesi.

- Po uzoru na dosadašnjih 20-ak investicija koje smo uzeli kao primjere, kada bi se realizirale spomenute investicije u idućih pet godina, jednokratni fiskalni učinak na državni proračun iznosio bi 493 milijuna eura, a još 431 milijun bi se nakon ulaganja uprihodio kroz razna fiskalna i parafiskalna davanja – istaknuo je Zenzerović, dodajući da je hrvatski hotelski investicijski potencijal velik no da su za novi ciklus ulaganja potrebni stabilno i predvidivo investicijsko okruženje te ciljani poticaji na ulaganja.

Kao predsjednik HUT-a Veljko Ostojić je istaknuo da hrvatskom turizmu treba u idućih deset godina novih 80 do 100 tisuća kreveta da bi dostigao konkurenciju na Mediteranu, gdje se Hrvatska nalazi na začelju po udjelu hotelskog smještaja. Kao što je napomenuo Zenzerović, Hrvatska ima isti broj hotela kao i 90-ih godina prošlog stoljeća, samo su kvalitetniji.

- Najviše ulaganja trenutno imamo u brownfield projekte. Trebamo se zapitati zašto nemamo značajnije greenfield investicije? Za to postoje konkretni razlozi, od cijene zemljišta, sporosti lokalne administracije do poslovnih modela samih hotelijera. Sektoru zadnjih godina EBITD-a pada, a tamo gdje nije bilo investicija, dosegnuli smo cjenovni plafon. Paralelno smo na troškovnoj strani pod stalnim pritiskom, naročito u troškovima radne snage. Samim time konkurentnost dolazi u pitanje. Nadam se da će se ti trendovi preokrenuti i da ćemo dočekati novi investicijski ciklus hotelijera – istaknuo je Ostojić.

Prema njegovom mišljenju, cijeli hrvatski turizam treba snažnije i slobodnije razmišljati o mix-use konceptu resorta koji će omogućiti atraktivnost investicije. Spomenuo je i da destinacijama trebaju novi sadržaji, događanja i manifestacije koje će produljiti sezonu koja, zbog klimatskih promjena, sve više ugrožava špicu sezone u kojoj se ostvaruje više od 60 posto turističkog prometa.

Robert Pende, ravnatelj Uprave za razvoj poduzetništva, investicija i konkurentnosti u Ministarstvu turizma i sporta istaknuo je da je putem EU fondova u posljednje četiri godine u turističke projekte (računajući i one u najavi), država turističkom sektoru omogućila dvije milijarde eura poticaja, najviše što je neka industrija dobila u hrvatskom gospodarstvu.

- Uz poticaje i bespovratne kredite, Ministarstvo donosi i uredbu o poticanju investicija kroz smanjivanje poreza na dobit. Zaprimili smo 34 zahtjeva, od kojih su dva odobrena, a 26 u aktivnoj obradi i njihova vrijednost iznosi oko 500 milijuna eura – istaknuo je Pende, dodajući kako u turizmu nikada nije bilo više izazova i manje izvjesnosti te da se cijeli sektor mora homogenizirati.

S tom se tezom složio i Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice koja priprema marketinške aktivnosti za iduću godinu. Prema prvim signalima s tržišta nakon sajmova, iduća će godina biti jako slična ovoj, što se tiče predviđanja trendova.

- Očekuje nas, ne last minute, nego last second buking koji je, kako vidimo kod naših partnera, usporio. Tražit će se i dalje vrijednost za novac, a jedan od faktora koji će utjecati na odluke o putovanju je i cijena energenata, s obzirom na to da su nekim avioprijevoznicima poput British Airwaysa troškovi kerozina porasli za 114 posto. To će sigurno utjecati na cijene letova. – istaknuo je Staničić.

Najavio je i neke nove avio linije za iduću godinu prema Puli, Splitu i Zadru u pred i posezoni te jaču orijentaciju na daleka tržišta poput SAD-a, Kanade i Kine, od kuda dolaze turisti koji najviše troše. Ove godine HTZ je u strateška partnerstva s avioprijevoznicima uložio 30 posto više sredstava, a iduće godine će, prema najavi Staničića, podići za još 20 posto.