U suvremenom poslovnom svijetu procjena osobnosti i karakteristika postala je neizostavan aspekt u procesu selekcije, zapošljavanja i razvoja zaposlenika. Prepoznavanje i razumijevanje različitih osobina ličnosti, kao i mogućih poremećaja, igra ključnu ulogu u stvaranju produktivnih timova
DeeP Project je konzultantska tvrtka za ljudske potencijale sa sjedištem u Zagrebu, jedna je od najbrže razvijajućih tvrtki za upravljanje ljudskim potencijalima u Hrvatskoj i trenutačno surađuje s najvećim ICT, uslužnim i zdravstvenim tvrtkama. Danas je orijentirana na krucijalni problem svih poslodavaca, a to su učestala, odnosno prekomjerna fluktuacija i kronični nedostatak adekvatnih zaposlenika na tržištu rada. Na koji to način u njoj postižu rezultate razgovarali smo s dr. sc. Dariom Carom, dipl. psihologom i HR konzultantom.
Zašto generativni AI i procjena psihopatologije?
– DeeP Project je full scale tvrtka za upravljanje ljudskim potencijalima, a naša strateška odluka je bila biti data driven tvrtka jer nismo htjeli ‘čitati ljude‘. Rezultat toga je, vjerojatno najveći, centar procjene kompetencija u Hrvatskoj i šire. Imamo razvijene procjene i uz njih vezane prediktivne podatkovne modele odlaska zaposlenika, njihove angažiranosti, stresa, ljutnje na radnom mjestu. U načelu, osim što nam je generativni AI omogućio dublje razumijevanje ljudskih potencijala, prepoznali smo i njegov potencijal za bolje razumijevanje mentalnog zdravlja svojih zaposlenika i kandidata za posao. Pandemija COVID-19 donijela je brojne izazove u radnom okružju i promijenila način na koji ljudi doživljavaju svoj posao. Uz pomoć generativnog AI-ja sada smo u mogućnosti analizirati golemu količinu podataka o ponašanju zaposlenika te identificirati uzorke koji ukazuju na stres, anksioznost ili depresiju te je tako logičan nastavak i kompletna procjena psihopatologije, pogotovo jer postoje takva radna mjesta gdje je to vrlo važno (fintech-sektor npr.).
Koliko je važna psihometrijska procjena kandidata u selekcijskim postupcima?
– U suvremenom poslovnom svijetu procjena osobnosti i karakteristika postala je neizostavan aspekt u procesu selekcije, zapošljavanja i razvoja zaposlenika. Prepoznavanje i razumijevanje različitih osobina ličnosti, kao i mogućih poremećaja, igra ključnu ulogu u stvaranju produktivnih timova, uspješnom upravljanju i ostvarivanju organizacijskih ciljeva. Ako govorimo u kontekstu procjene psihopatologije, često ćemo površno, uglavnom neargumentirano nekome ‘zalijepiti‘ etiketu narcisa, psihopata ili slično. Međutim, narcizam nije nužno isto što i narcisoidni poremećaj ličnosti. Određeni stupanj narcizma prisutan je kod većine ljudi. U poslovnom okružju osobe s izraženim narcisoidnim karakteristikama mogu biti iznimno ambiciozne i produktivne, ali isto tako mogu stvarati nesuglasice, narušavati timsku dinamiku i otežavati suradnju zbog svoje preokupacije vlastitim potrebama i nedostatkom empatije. No, je li netko narcis ili ima narcisoidni poremećaj, teško je zaključiti u intervjuu. Je li netko psihopat ili nije, kompleksno je pitanje isto kao što je psihopatija kompleksan koncept iz područja psihologije i psihijatrije.
Sociopatija, psihopatija… koja je razlika?
– Ukratko, termini sociopatija i psihopatija često se čuju u popularnoj kulturi i svakodnevnom govoru kako bi opisali neke osobine ili modele ponašanja, ali to nisu službeni dijagnostički pojmovi. Sociopatija se često povezuje s okolinom i traumatskim iskustvima tijekom djetinjstva, a psihopatija se često smatra inherentnim ili genetskim poremećajem, no bilo kako bilo, zajedničko im je razvijanje antisocijalnih osobina. I tu dolazimo do antisocijalnog poremećaja ličnosti kao ‘službene dijagnoze‘.
Kako bi najlakše bilo opisati ga?
– Nedostatak suosjećanja i moralnih načela, smanjeni strah od posljedica ili impulzivno i riskantno ponašanje, što ćemo teško ćemo otkriti kod osobe s antisocijalnim poremećajem, i to upravo zbog njezine dominantne crte osobnosti – manipulativnosti.
U kontekstu selekcijskog postupka kako vam još pomaže generativni AI?
– Generativni AI pomaže nam u sintetiziranju podataka koji se dobivaju rješavanjem velikog broja psihometrijskih instrumenta koje sadrže procjene. Na osnovi toga možemo procijeniti npr. poremećaj kontrole impulsa, što uključuje patološku sklonost klađenju ili ponavljajuće impulzivno i agresivno ponašanje.
U razgovoru prije intervjua spomenuli ste gejmificirane procjene.
– Tako je. Našim inovativnim pristupima kao što su gejmificirane procjene organizacije mogu dodatno obogatiti svoj pristup razumijevanju osobnosti i time stvoriti okružje koje potiče rast, produktivnost i međusobno razumijevanje. Napokon, pravilna procjena osobina ličnosti pridonosi izgradnji snažnih i dinamičnih timova te ostvarivanju održiva uspjeha u poslovanju.