Prema istraživanju Alma Career Croatia 78 posto zaposlenika u kategoriji je kritičara – ljudi koji negativno govore o svom poslodavcu
Uredski hodnici postaju sve tiši. Entuzijazam zaposlenika polako blijedi, zbog čega posao odrađuju bez inovativnih rješenja. Poput broda koji tone, jedan po jedan, bez objašnjenja, napuštaju svoja mjesta. Motivacija i zadovoljstvo već su odavno nestali, a pravoga krivca teško je pronaći. Možda se iza svega krije jedan krivac – loš šef, uprava, uvjeti rada, pogrešna industrija – ili pak loša komunikacija, guranje problema pod tepih i nezanimljivi zadaci. Tko će ga znati?
Iako to nije slika svake kompanije, svi smo se barem jednom u svom radnom vijeku našli u situaciji u kojoj smo pomislili da živimo taj najcrnji scenarij. Da poslovna statistika u Hrvatskoj nije sjajna, potvrđuje i istraživanje Alma Career Croatia, prema kojem je čak 78 posto zaposlenika u kategoriji kritičara – ljudi koji negativno govore o svom poslodavcu među prijateljima i obitelji.
Ako bismo se ipak okrenuli optimističnijoj slici, vidjeli bismo da je tek osam posto zaposlenika u Hrvatskoj među promotorima svoje kompanije. Što se događa u hrvatskim kompanijama? Gdje nestaje zadovoljstvo zaposlenika i zašto, kada znamo da angažirani zaposlenici kompaniji mogu donijeti čak 21 posto veću profitabilnost? Unatoč tim podacima, mnoge organizacije i dalje ne pridaju dovoljno pozornosti zadovoljstvu svojih zaposlenika. Vrijeme je da istražimo gdje nestaje sreća zaposlenika i kako je vratiti.
Prvi trag: Anonimne ankete ne lažu
Dugogodišnja istraživanja provedena pomoću Pulsera, jednog od najpouzdanijih alata za praćenje zadovoljstva zaposlenika, pokazuju jasne trendove. Uz prosječnu popunjenost anketa od 82 posto kada ih provodi neutralna treća strana, zaposlenici iskreno izražavaju svoje mišljenje, pružajući ključne uvide u probleme unutar organizacija. Ti podaci jasno upozoravaju na probleme koje ne smijemo ignorirati.
Drugi trag: Plaća nije jedini faktor
Istraživanje provedeno na više od 60.000 ispitanika o zadovoljstvu plaćom pokazalo je da 41 posto njih ostaje neutralno – nisu ni zadovoljni ni nezadovoljni. To znači da upravo za tu skupinu presudnu ulogu imaju drugi faktori, poput organizacije rada, odnosa s nadređenima i mogućnosti napredovanja. Ako se ti aspekti zanemare, nezadovoljstvo raste.
Motiv: Organizacija rada
Jedan od najčešćih razloga nezadovoljstva zaposlenika loša je organizacija rada. Ta je kategorija godinama među najniže ocijenjenima, iako su sami zaposlenici najbolji izvor rješenja. Kada ih se aktivno uključi u procese poboljšanja, tvrtke bilježe 17 posto veću produktivnost. Dodatno, zaposlenici u kompanijama koje temelje akcijske planove na pouzdanim anketama ostvaruju bolje rezultate i osjećaju veću pripadnost organizaciji.
Svjedoci: Zaposlenici u IT sektoru
IT sektor ističe se kao industrija s najvećim brojem zadovoljnih zaposlenika. Fleksibilnost, otvorena komunikacija i mogućnosti napredovanja ključni su faktori koji pridonose visokom stupnju angažmana. Također, tvrtke koje osvajaju nagradu ‘Najbolji poslodavac‘ bilježe 58-postotni rast prihoda i privlače veći broj kandidata na natječaje za posao.
Glavni sumnjivac: Nedostatak jednakog tretmana
Osjećaj pravednosti među zaposlenicima ključan je za njihovu motivaciju i angažman. No, tvrdnja ‘svi zaposlenici imaju isti tretman‘ svake godine dobiva loše ocjene, što upućuje na postojanje nejednakosti unutar organizacija. Ako zaposlenici osjećaju da nisu jednako vrednovani, njihova motivacija opada, što dovodi do veće fluktuacije i smanjenja produktivnosti. Zamjena zaposlenika može stajati čak 20 posto njihove godišnje plaće, što dodatno potvrđuje važnost ulaganja u zadovoljstvo zaposlenika.
Što kažu dokazi
– 59 posto niža fluktuacija kod poslodavaca koji aktivno prate zadovoljstvo zaposlenika.
– 41 posto manje izostanaka zahvaljujući smanjenju stresa i poboljšanju radnih uvjeta.
– Kada tvrtke prolaze kroz promjene, 34 posto zaposlenika lakše se prilagođava ako se njihov glas uvažava.
Sreća zaposlenika nije neuhvatljiv ideal – ona je rezultat sustavnog pristupa, otvorene komunikacije i spremnosti poslodavaca da slušaju svoje ljude. Istraga je završena, dokazi su jasni – sada je na poslodavcima da poduzmu konkretne korake i vrate zadovoljstvo u svoje radne sredine.