Čak 78 posto zaposlenih u Hrvatskoj doživjelo burnout

Bilo da sjedimo za uredskim stolom, rukujemo strojevima bilo da radimo iz dnevne sobe, jedno nam je svima zajedničko: stres nas snađe prije ili poslije. Katkad ga doživljavamo kao pokretača, ali mnogo nas češće iscrpljuje, ostavlja trag na našem zdravlju, motivaciji i odnosima, i na poslu i izvan njega.

Koliko su mu hrvatski radnici izloženi te kako ga osjećaju i podnose, otkriva istraživanje Alma Career Croatia, tvrtke koja upravlja portalom MojPosao, provedeno među više od tisuću zaposlenih.

Stres više nije iznimka

Rezultati potvrđuju da stres više nije iznimka, već pravilo. Čak 61 posto zaposlenih priznaje da ga često osjeća, trećina (31 posto) da je stalan, a tek osam posto uspijeva raditi gotovo bez njega. Najviše ga prijavljuju najmlađi radnici, pa je tako čak 73 posto zaposlenika mlađih od 25 godina često pod stresom. U skupinama od 26 do 50 godina taj je udio između 61 i 63 posto, a najmanji je među zaposlenicima starijima od 58 godina (58 posto). Razlike među spolovima gotovo nema: 63 posto muškaraca i 62 posto žena tvrdi kako često doživljava stres na radnome mjestu.

Usporedimo li rezultate s 2022., trend je jasan: stres raste. Prije tri godine 55 posto zaposlenih prijavljivalo je da ga često osjeća, 28 posto da je stalan, a 12 posto tada je govorilo da ga gotovo i ne doživljava. Danas je taj optimistični postotak pao na svega osam posto.

Motivacija pada, iscrpljenost raste

Za većinu zaposlenih stres se pretvara u gubitak volje i energije; tako tvrdi 82 posto ispitanika. Posljedice se brzo prelijevaju i na radni učinak: 52 posto radnika ističe pad koncentracije i produktivnosti, 38 posto nezadovoljstvo poslom u cjelini, a 32 posto postaje ravnodušno prema svakodnevnim zadacima. Kod gotovo četvrtine (24 posto) stres narušava i odnose s kolegama.

No problemi ne ostaju samo u uredu. Čak 85 posto zaposlenih kući dolazi iscrpljeno, bez snage za aktivnosti izvan posla. Velik broj radnika zbog toga odustaje od hobija, a gotovo pola (46 posto) pati od poremećaja spavanja. Stres tako ne krade samo radne sate, nego i dragocjeno vrijeme s obitelji i prijateljima.

Burnout – novo radno normalno

Sindrom izgaranja više nije iznimka. Čak 78 posto zaposlenih priznaje da je barem jednom prošlo kroz fazu potpune fizičke, emocionalne i mentalne iscrpljenosti. Ipak, usprkos ozbiljnosti simptoma više od pola ispitanih (51 posto) nikada ne uzme bolovanje i slobodne dane zbog iscrpljenosti, a tek 15 posto na taj se korak odlučuje nekoliko puta na godinu.

Glavni okidač stresa prevelik je broj zadataka (60 posto), a odmah zatim slijedi manjak potpore nadređenih (48%). Na trećemu je mjestu sámo radno okružje, odnosi s kolegama stresni su za 47 posto zaposlenih. Neravnoteža između privatnog i poslovnog života muči 36 posto radnika, rad vikendom 24 posto, a trećina ih upozorava i na loše uvjete rada i nedostatne resurse.

Kako se bore sa stresom

Kad pritisak postane prevelik, pola zaposlenih olakšanje traži u razgovoru s prijateljima i obitelji, a 19 posto spas pronalazi u redovitoj tjelovježbi. Slobodne dane zbog stresa uzima tek 13 posto, a isti udio odlučuje se za stručnu pomoć terapeuta. Žene pritom češće biraju razgovor (54 posto naspram 37 posto muškaraca) i profesionalnu potporu (13 posto prema osam posto).

A što bi pomoglo? Zaposleni najviše vjeruju u pravilnu raspodjelu radnih zadataka (61 posto) i bolju komunikaciju s nadređenima (50 posto). Više odmora, ulaganje u mentalno zdravlje i kvalitetnije radne uvjete također se ističu kao ključne mjere za smanjenje stresa i očuvanje motivacije. 

Tekst nastao u suradnji s tvrtkom Alma Career