Evo kako hrvatska poduzeća napreduju u izvještavanju o održivosti

Konzultantsko-revizorska kompanija EY Hrvatska objavila je analizu prvih izvještaja o održivosti u Hrvatskoj, pripremljenih u skladu s Direktivom o korporativnom izvještavanju o održivosti (CSRD). EY CSRD Barometar 2025. pruža detaljan pregled napretka hrvatskih poduzeća u usklađivanju s Europskim standardima za izvještavanje o održivosti (ESRS).

U sklopu barometra analizirani su izvještaji o održivosti poduzeća obveznika na hrvatskom tržištu, sastavljeni prema Zakonu o računovodstvu, ESRS-u i EU taksonomiji. Ovi izvještaji usklađeni su s Direktivom o korporativnom izvještavanju o održivosti (CSRD), koju je za uvrštene subjekte s više od 500 zaposlenika uvela Europska unija počevši od poslovne godine 2024.

Od ukupno 50 poduzeća koja su, prema popisu Ministarstva financija Republike Hrvatske, morale predati izvještaj o održivosti za 2024. godinu, osam ih je koristilo izuzeće, a 42 su predale izvještaj te su analizirane u sklopu CSRD Barometra. Među analiziranim poduzećima, na šest izvještaja izdano je mišljenje s rezervom.

Većina poduzeća prati propisanu strukturu izvještaja o održivosti prema ESRS-u.

Analizirana poduzeća svrstana su u šest sektora: financijske institucije, industrija i energetika, hotelijersko-ugostiteljski sektor, potrošačka dobra, usluge te ostalo. Cilj CSRD Barometra je identifikacija zajedničkih obrazaca i odstupanja, kao i specifičnih objava vezanih uz pojedina poduzeća. Također, fokus je stavljen na  pristupe procjeni dvostruke značajnosti (DMA) te sektorske trendove.

- Postoji jasna potreba za dubljom integracijom ESG principa u poslovne strategije i poboljšanjem kvantitativnih pokazatelja. Iako EU taksonomija predstavlja ključan alat za usmjeravanje kapitala prema održivim ciljevima, čak 85 posto analiziranih poduzeća nije prijavilo ni jednu djelatnost usklađenu s taksonomijom, što ukazuje na veliki prostor za unaprjeđenje održivog poslovanja - istaknula je Ivana Krajinović, partnerica u Odjelu revizije i voditeljica Odjela financijsko-računovodstvenog savjetovanja i izvještavanja o održivosti u EY-u Hrvatska.

Ivana Krajinović

Svi vide klimatske promjene, ali nitko nema planove

Sva analizirana poduzeća izvještavala su barem o jednoj podtemi u sklopu standarda E1 Klimatske promjene i G1 Poslovno ponašanje, što potvrđuje da su pitanja poput emisija stakleničkih plinova i korporativne kulture prepoznata kao prioritetna.

Ublažavanje klimatskih promjena prepoznalo je sto posto ispitanih, dok je 76 posto izvijestilo i o prilagodbi klimatskim rizicima. Ipak, samo 50 posto ima definirane ciljeve za smanjenje emisija, a svega 17 posto razvilo je tranzicijske planove.  

- Najčešće objavljivane mjere za ublažavanje klimatskih promjena uključivale su implementaciju obnovljivih izvora energije, modernizaciju tehnologija i proizvodnih procesa prilagođenih specifičnostima sektora, te korištenje zelenih certifikata kao odgovore na ciljeve smanjenja emisija iz opsega 1 i 2. S druge strane, mjere i ciljevi usmjereni na smanjenje emisija iz opsega 3 rijetko su zastupljeni u izvještajima, što ukazuje na potencijalna područja za daljnje unaprjeđenje. Ovo je posebno značajno s obzirom na to da udio emisija iz opsega 3 prosječno iznosi između 76,7 i 99,7 posto ukupnih emisija pojedinog sektora, izuzev sektora Usluga gdje udio čini prosječno 54,7 posto. Također, kod emisija iz opsega 3 identificirane su poteškoće u prikupljanju podataka, što dodatno otežava njihovo praćenje i smanjenje - ističe Krajinović.

Analiza je pokazala da nešto manje od trećine poduzeća (29 posto) nije definiralo ciljne vrijednosti, dok 81 posto njih nije uključilo ciljeve vezane uz održivost u svoje politike primitaka. Od onih poduzeća koja su u svoje politike primitaka uključila ciljeve održivosti za Upravu, najčešće su to činile financijske institucije.