Nakon konstantnog porasta cijena žitarica na svjetskim robnim burzama konačno smo dočekali značajniji pad cijena s nadom da će se trend nastaviti i dalje.
Tako na tržištu sojinog zrna i sojine sačme nakon neprekidnog rasta cijena već par dana za redom snažno pada. U posljednja tri dana cijena je pala za više od 20 usd/st što preračunato u metričku tonu iznosi cca.22 usd/mt. Cijena je bila izrazito visoka zbog velih gužvi u brazilskim lukama pri utovaru robe. Neki kupci su odustali od utovara, te odlučili potražiti robu na drugom mjestu ( SAD) dok su najuporniji red za utovar čekali čak 45 dana. Isporuke su se isčekivale preko 2 mjeseca jer brodovi iz Brazila do Europe putuju 20-tak dana.Kupci su također zaintersirani za argentinsku sojinu sačmu za koju je još prerano, te će biti aktualna tek za koji tjedan. U Argentini ne postoje GMO free usjevi stoga ova roba nikada ne stiže u Hrvatsku. Na našem tržištu brazilsku sojinu sačmu ne možemo očekivati prije mjeseca lipnja radi nove žetve i otežanih isporuke tj. nestašice genetski nemodificirane (GMO FREE) robe. Drugi razlog pada cijene je predviđanje rekordnih usjeva za ovu godinu koji automatski snižavaju cijenu. Trenutno su nam svi faktori naklonjeni, stoga očekujemo da će tako i ostati.
Iako cijene već par dana padaju još uvijek su visoke stoga se cijena indijske GMO free soje na paritetu FCA Rijeka kreće oko 3,70 kn/kg + PDV ovisno o odnosu €/$, tečaju, te trenutačnoj cijeni robe na Chicago Mercantile Exchange-u.
Na tržištu kukuruza cijena je proteklog tjedna porasla za 6-8 $/t dok je ovog tjedna cijena također krenula silaznom putanjom. Prema izvještajima gledajući stanje usjeva, vlažnost tla na svim produčjima usjeva je izvrsna, bolja nego proteklih nekoliko godina što također pogoduje padu cijena na tržištu.Postoje manje problemi sa prošlogodišnjom robom koje nema dovoljno da zadovolji potražnju za etanolom. Također postoji mogućnost opskrbe kukuruzom iz Brazila ako se uspije utovariti brod i isploviti iz prenapućene luke. Izvoznici prizivaju rast cijena kukuruza radi navedenih razloga. Krajnju riječ imati će kretanje CME-a što ćemo redovno pratiti.
U Peruu se ičekuje izdavanje nove kvote koja bi trebala biti puno niža nego prošlogodišnja.Kao što su svi svjesni industrija ribljeg brašna je ekološki osvještenija nego ikada zahvaljujući pravilima koje je postavila prošla vlada. Istovremeno, industrija smatra da je vlada prezahtjevna, te da donosi nova pravila i zakone koji će ugasiti proizvodnju ribljeg brašna u Peruu.Trenutačno nema previše posla za Peruance, stare zalihe su niske, kupci ne pokazuju interes za novom opskrbom sljedeće sezone izlova. Prema izvještajima samo je 20 000 m/t rezervirano od novosezonskog izlova. Više događanja možemo očekivati nakon objavljivanja kvote za novu sezonu. Što će kvota biti niža to će potražnja automatski porasti i potaknuti rast cijena peruanskog ribljeg brašna posebice što niti jedna druga zemlja ne može doseći proizvodnju peruanskog ribljeg brašna.
Iva Marđetko Mateš, Vajda-elvit