Hrvatska
StoryEditor

Bankarski sektor radije kreditira potrošnju građana nego investicije gospodarstva

01. Srpanj 2014.

U svih 28 članica Europske unije pa tako i u Hrvatskoj, koja danas obilježava prvu godišnjicu punopravnog članstva, održava se dan posvećen pristupu EU programima za financiranje, posebice za malo i srednje poduzetništvo.

Riječ je o novim financijskim instrumentima koji će članicama biti dostupni za razdoblje od 2014. do 2020. godine, a kojima u ime Europske komisije upravljaju Europska investicijska banka (EIB) i Europski investicijski fond (EIF), kroz zajmove, jamstva ili ulaganja rizičnog kapitala.

Za male i srednje poduzetnike dostupni su tako programi COSME (jamstava i rizični kapital), Obzor 2020, Program za zapošljavanje i socijalne inovacije (mikrofinanciranje i socijalno poduzetništvo), kao i samo strukturni fondovi EU.

Voditelj predstavništva EK u Hrvatskoj Branko Baričević je, otvarajući skup, kazao da je nedavna anketa EK i Europske središnje banke (ECB) pokazala da je pristup financijama najveća prepreka razvoju s kojom se susreću hrvatski mali i srednji poduzetnici. Pritom su hrvatski poduzetnici kao ključne razloge za nedobivanje sredstva navodili previsoke kamatne stope ili nedostatak sredstava osiguranja.

Čak četvrtina anketiranih, istaknuo je Baričević, u 2013. nije mogla dobiti planirana sredstva za ulaganje, a taj je u udio na razini cijele EU još i viši i iznosi jednu trećinu.

Ipak, taj je problem u Hrvatskoj još izraženiji, kazao je ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras, s obzirom na konzervativni bankarski sektor, koji radije kreditira potrošnju građana nego investicije gospodarstva pa je tako u prošloj godini u čak 25 posto investicija u Hrvatskoj financijski sudjelovala jedna, Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR).

Ujedno, nedostaje i nebankarskih izvora financiranja, zbog čega, najavio je Maras, Vlada radi na programu kojim će se uz pomoć Hrvatske agencije za malo gospodarstvo nuditi jamstva za equity ulaganja u start-up i slične, inovativne ali početničke tvrtke. Također, planiran je i program subvencioniranja kamata za mikrokredite poduzetnicima (do 200.000 kuna), a sve s krajnjim ciljem da se iznos za financiranje malog i srednjeg poduzetništva do 2020. podigne za 40 posto.

Dodatnu pomoć poduzetnici mogu dobiti i kroz povoljna EU sredstva, a koje hrvatskim poduzetnicima trenutno nudi 14 financijskih medijatora, a njih tri i ulaganja rizičnog kapitala, rekao je Maras.

Za idući je tjedan tako najavio dodjelu prvih 250 milijuna kuna bespovratnih EU sredstava kojima se financijski pokriva oko 500 milijuna kuna ulaganja malih i srednjih poduzetnika. Maras je pritom istaknuo kako se nada da će dio tih velikih ulaganja pratiti i ostale, komercijalne banke, a ne samo HBOR.

Sve to trebalo bi pomoći kvalitetnom financijskom praćenju izlaska hrvatskog gospodarstva iz šest godina recesije, rekao je Maras i pritom naglasio kako su uzroci krize u Hrvatskoj u teškim i opsežnim procesima restrukturiranja velikih gospodarskih subjekata ili problema s kojima se neke tvrtke susreću primjerice u Siriji, ali da malo i srednje poduzetništvo već godinu-dvije ima mali, ali stabilni rast.

19. travanj 2024 12:51