Okrugli stol ‘Izvozne mogućnosti i strana tržišta‘ koji se danas održao u sklopu projekta ‘Poslovni uzlet‘, posvećen je povećanju izvoza.
Diskusija, koju je organizirao Poslovni dnevnik, bila je usmjerena na mogućnosti i načine suradnje s europskim tvrtkama. Govorilo se o mogućnostima i načinima suradnje, probijanju na tržišta izvan Hrvatske i regije, problematici zakonskih specifičnosti u drugim državama, te je li udruživanje put ka uspjehu.
Izvoz malog i srednjeg poduzetništva čini velik udio u ukupnom izvozu Hrvatske, zapošljava jako velik broj ljudi, a izvoz je u samo dva zadnja mjeseca porastao za 13 posto.
- Imamo razloga biti pozitivni i optimistični. Treba nam promocija pozitivnih slučajeva. Dosad smo imali individualne fragmentirane akcije, bez integriranog uhodanog sustava. Na vanjska se tržišta izlazilo stihijski i turistički. Zbog toga je prije nekoliko dana donesen Akcijski plan podrške izvozu za malo i srednje poduzetništvo za 2014./2015. godinu čiji je glavni cilj brisanje fragmentiranosti – kazala je Zdenka Lončar, zamjenica ministra poduzetništva i obrta Gordana Marasa.
Ivanka Maričković Putrić iz HBOR-a naglasila je kako su podržali 12 000 izvoznih projekata, odnosno da gotovo ne postoji hrvatski izvoznik koji ne koristi njihove usluge.
Sukladno novom Akcijskom planu, kamate za obrtna sredstva snizili su za dva posto, što je dio plana za veći izvoz.
Za govornike na okruglom stolu pozvani su i predstavnici tvrtki iz sektora malog i srednjeg poduzetništva koje daju pozitivan primjer.
Tvrtka Dejane Borevković, BOREL lift, iznimno je konkurentna na njemačkom tržištu liftova.
- Spojili smo talijanski dizajn i njemačku kvalitetu. Skuplji smo od talijanskih i španjolskih tvrtki, ali jeftiniji od njemačkih.– objasnila je.
Njemačka i Engleska su najbitnija tržišta te tvrtke, a Hrvatska je tek na trećem mjestu. Borevković kaže da im je Hrvatska bila jako tržište do 2008., ali su se onda pojavile tvrtke s jeftinijim dizalima i standardiziranim dizajnom, što ih je donekle istisnulo.
Ivan Bračić vlasnik je tvrtke PIP iz Pisarovine koja se bavi pčelarstvom. On je naglasio da realni sektor treba surađivati s akademskom zajednicom, ali takva je suradnja u Hrvatskoj trenutno jako teška.
- Država mora poticati povezivanje znanja i realnog sektora i tako jačati izvoz. Hrvatskoj nedostaje laboratorija, pa uzorke za analizu šaljemo u Bremen. Bez povezivanja nema napretka. Kao što su Japanci rekli, izvozi ili umri – tvrdi on.
Alma Suhić iz tvrtke Gebrüder Weiss, koja se bavi prijevozom, dodala je kako moramo prestati gledati na tržište Europske unije kao na strano tržište jer je ulaskom Hrvatske u EU ono postalo domaće. S njom se nije složio Goran Car iz tvrtke Combis. On kaže da je teže izvesti na tržište EU, nego na neko istočno tržište.
- Ono što vrijedi za tehnološku industriju je da morate naći nišu u kojoj ste izuzetno konkurentni i onda imate šansu. U IT sektoru i znanju smo konkurentni. Naš problem je taj što polako zaostajemo i ne proizvodimo dovoljnu količinu kadrova. Obrazujemo premalo stručnjaka. – tvrdi Car.
Manuela Šola iz tvrtke Abrakadabra integrirane komunikacije tvrdi da se previše priča o izvozu robe, a premalo o izvozu kreativnosti ili znanja.
- Hrvatsko malo i srednje poduzetništvo svjesno je potrebe za brendiranjem, ali nije spremno to adekvatno platiti. Svjesni su potrebe za certifikatima, ali marketinški budžet im nije prioritet. – naglasila je.
Svi se govornici slažu u jednom – nedostaje nam strukturirana suradnja bez koje će rijetki uspjeti na velikim tržištima. Hrvatski proizvodi nisu najuspješnije brendirani, a nedostaje nam i obrazovanog kadra.
- Biti dobar izvoznik znači najprije uspjeti na domaćem tržištu. U izvozu nema uspjeha bez plana, analize ili procjene. – zaključila je Ružica Adamović, izvršna direktorica Hrvatskog kreditnog osiguranja.