Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić izjavio je u ponedjeljak u Dubrovniku kako investitori očekuju bar kratkoročnu ili dugoročnu sigurnost te kako politička nestabilnost kreira uvijek i ekonomsku.
- Investitori očekuju makar kratkoročnu ili srednjoročnu sigurnost. Politička nestabilnost kreira uvijek i ekonomsku nestabilnost i u tom smislu investitori, ako se radi o tržištima duga, zahtijevaju premiju na politički rizik, a izravni investitori odgađaju svoja ulaganja čekajući kraj političke neizvjesnosti, rekao je Vujčić odgovarajući na marginama 22. međunarodne Dubrovačke ekonomske konferencije na novinarski upit koliko nestabilna politička situacija u državi utječe na ekonomiju.
Na upit hoće li dospijeće duga države u 2017. godini utjecati na kamatne stope kredita koje otplaćuju građani, Vujčić je odgovorio kako na kamate koje plaćaju građani prvenstveno utječe likvidnost u bankovnom sustavu.
- U ovom trenutku imamo povijesno najviše razine likvidnosti u hrvatskom bankovnom sustavu zato jer je monetarna politika izuzetno ekspanzivna pa su kamatne stope pale na najniže razine. To se odnosi i na novoodobrene stambene kredite građanima, ali i druge kredite. Oni su na povijesnom minimumu. Što se tiče poduzeća, dobre tvrtke se u ovom trenutku zadužuju između 2-3 posto kamatne stope. Što se tiče utjecaja dospijeća u 2017. godini duga za državu, ono u prvom redu može utjecati na uvjete zaduživanja države, a tek posredno na uvjete zaduživanja na domaćem tržištu, rekao je Vujčić.
Tradicionalna Dubrovačka konferencija, koju organizira HNB, i ove je godine okupila znanstvenike sa svjetskih sveučilišta, predstavnike najvažnijih međunarodnih financijskih institucija, središnjih i poslovnih banaka te druge domaće i inozemne aktere gospodarske politike, a neke od tema dvodnevnog skupa su primjerice ekonomski rast i integracije, monetarna politika i ekonomska aktivnost, kreditna dinamika tijekom krize, itd. Glavne teme konferencije, objašnjava guverener HNB-a, vezane su uz trenutnu situaciju kada imamo najviše razine privatnog i javnog duga, najniže razine nominalnih kamatnih stopa i vrlo nisku stopu inflaciju.
- Rasprava će se voditi o tome do koje mjere monetarne politike mogu održavati ovakvu situaciju održivosti ovakvog duga s niskim kamatnim stopama bez da se učine strukturne reforme u ekonomijama koje bi trebale podići stopu rasta BDP-a. Naime, održivost duga u Hrvatskoj i drugim zemljama ovisi o razlici stope rasta BDP-a i kamatne stope koja se plaća na dug. Centralne banke mogu nastaviti održavati kamatne stope niskima, ali ako ne dođe do bržeg rasta BDP-a opet neće biti moguće ‘izrasti‘ iz toga duga, odnosno omogućiti da dug kao udio u BDP-u pada, rekao je Vujčić, dodajući kako su problemi u eurozoni slični onima u Hrvatskoj.
Na pitanje koliko dugo se dug može održavati, Vujčić je rekao kako se održavanjem niskih kamatnih stopa jedno vrijeme može spriječiti efekt grude snijega.
- U tom efektu su kamatne stope više od rasta BDP-a pa onda, bez obzira što nema novog deficita, dug vam raste zbog povećavanja kamatnih stopa. Jedini način da se smanji dug je (gospodarski) rast, moramo raditi na tome i za to su potrebne strukturne reforme kako bi povećale dugoročnu stopu rasta hrvatskog gospodarstva. Mi rastemo i to relativno brzo, stopa od 2,7 posto je brza stopa rasta, ali potencijalna srednjoročna stopa rasta u Hrvatskoj još uvijek nije dovoljno visoka jer još uvijek imamo strukturne neefikasnosti, istaknuo je guverner središnje banke.
Na upit koja je to stopa rasta s kojom bi eventualno došli na pozitivnu nulu, Vujčić je rekao kako to ovisi o razini kamatnih stopa.
- Ako imamo ovakvu stopu rasta kakvu imamo sada i ako imamo primarni suficit u proračunu, odnosno pozitivan odnos prihoda i rashoda proračuna kada se odbiju kamatna plaćanja, onda možemo početi spuštati udio javnog duga u BDP-u. Hrvatska po zahtjevu procedure prekomjernog manjka da bi izašla iz te procedure mora smanjiti proračunski deficit ispod 3 posto BDP-a, što će se ove godine dogoditi, ali mora smanjivati i udio javnog duga u BDP-u za 1,3 do 1,4 posto godišnje. To neće biti moguće ove godine, ali to mora biti cilj za 2017. i 2018. godinu, kazao je Vujčić.