Kriza se rastegla, pa je sve teže plaćati svoje račune. Odjeknuo je podatak da se krajem studenog u blokadi našlo 246.142 građana koji duguju 17, 3 milijardi kuna, a istovremeno, mnogi građani muče se s otplatom kredita.
Prema podacima Hrvatske narodne banke, ukupni iznosi kredita i dalje su u padu. Prvi puta pada masa stambenih kredita u Hrvatskoj, kojih se u godinu dana otplatilo oko 100 milijuna kuna više nego se uzelo kod banaka. Nije čudno kada klijenti banaka s kreditima vrijednim 3,45 milijardi kuna neredovito plaćaju svoje obveze, piše Tportal.
Jedini krediti koji rastu su u kategoriji ‘ostali krediti‘, a tu spadaju gotovinski krediti i odobreni minusi. U Hrvatskoj u 32 banke građani su se odlučili na minuse u iznosu od 51,7 milijardi kuna. Po tome ispada da je na svakog građanina Hrvatske odobreno 12.030 kuna minusa ili gotovinskih kredita. Upravo su to oblici zaduživanja na kojima banke najunosnije zarađuju. Prosječna stopa kamate za odobreni minus iznosi oko 11 posto, odnosno na prosječnih 12.030 kuna takvog minusa, banka će u godinu dana zaraditi više od 1.250 kuna.
O minusima smo već pisali kazavši da su to jednom potrošeni krediti koji se dugi niz godina plaćaju, a da se glavnica uopće ne smanjuje, pa treba razmisliti ima li smisla umjesto takvog ropstva posegnuti za gotovinskim kreditima. To je često najjednostavniji i najbrži put do gotovine, a banke pri takvim kreditima uglavnom imaju vrlo jednostavnu proceduru. Posljednjih godina razne bankarske kuće u Hrvatskoj kreirale su akcijske ponude brzih gotovinskih kredita u kojima su čak i kamatne stope bile nešto povoljnije, pa su se takvi aranžmani zapravo isplatili klijentima koji su odlučili postati nešto odgovorniji i početi ‘živjeti u plusu‘.
Međutim, gotovinski krediti nisu jeftini i za njima se treba posegnuti samo uz plan plasmana novca jer inače mogu ispasti još jedno zaduženje više. Skupina građana koji duguju 7,3 milijarde kuna bankama na ime odobrenih minusa i gotovinskih kredita, koje više ne mogu podmirivati, pa su u skupini teško naplativih, kao i građani iz Finine evidencije, možda su se zaigrali upravo kombinacijom skupih zaduženja za podizanje gotovine.
Relativna novost na tržištu je i podizanje gotovinskih kredita putem kreditnih kartica. Dosad je gotovo svaka charge kartica dopuštala podizanje gotovine u određenom iznosu, što je bilo oblik kratkoročna kreditiranja, ali Zagrebačka banka putem MasterCarda omogućuje gotovinski kredit s kamatom od 11,9 posto. Unatoč visokoj kamati, privlačni su jer se novac može dobiti u jedan do dva dana, a odobrava se do 40 tisuća kuna.
U ponudi banaka na tržištu trenutno postoji i velika razlika u uvjetima potrošačkih kredita. Naime, kamata za potrošačke kredite, koji se mogu ugovoriti u trgovinama ili kod banaka, kreće se od 8,5 do 11 posto kamate. Oni su bili namijenjeni kupnji neke robe, ali u posljednje vrijeme imaju razne namjene i mogu se odobravati i uz rok otplate od 10 godina. Uz kamatu, kao i svi drugi, i potrošački krediti imaju i trošak obrade kredita, pa se konačni iznos zaduženja penje i do nekoliko posto.
Inače, potrošački krediti su često vezani za kartično poslovanje, a statistika pokazuje da se taj oblik kredita smanjuje. Treba imati na umu da na pojedinim prodajnim mjestima postoji mogućnost dugoročnog beskamatnog kreditiranja putem kreditnih kartica. Neke trgovine imaju tako ugovore o beskamatnom kreditiranju i na 60 mjeseci, pa se prije odluke za potrošački kredit valja raspitati postoji li mogućnost kupnje bez kamata.
Prije kupnje na kartice valja provjeriti kreditnu sposobnost. Naime, gotovo sve kartične kuće određuju limit svojim klijentima. Taj limit je i mjesečni, ali postoji i limit ukupne zaduženosti putem kartice. Uz pomoć službe za klijente jednostavno se može napraviti provjera kako ne bi bilo neugodnosti na prodajnom mjestu. Kreditna sposobnost smanjuje se ako se računi ne podmiruju na vrijeme, a potpuno se uglavnom gubi ako ne postoje redovita primanja ili ako ste u blokadi računa.
Takvih problema sigurno nemaju vrijedne štediše koje, prema Hrvatskoj narodnoj banci, vrijedno stavljaju novac u banku i povećavaju svoju imovinu. Najnoviji podaci pokazuju da Hrvati na oročenim računima imaju 133,2 milijarde kuna, što je osam milijardi kuna više no lani. Ukupan iznos štednje mogao se povećati prosječno za četiri posto na ime kamate, odnosno za 4,5 milijardi kuna, što znači da se u godinu dana do studenog ipak prililo još minimalno 3,5 milijarde kuna nove štednje. Na tekućim računima ipak je nešto manje novca, odnosno tristotinjak milijuna kuna manje nego u studenom 2011.