Predsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK) Luka Burilović izjavio je u četvrtak kako si Hrvatska ne smije priuštiti luksuz dugog iščekivanja formiranja Vlade i Sabora, jer je zemlja sa krhkim gospodarstvom i treba što prije formirati Vladu i krenuti s reformama.
Osvrćući se na stanje i trendove u hrvatskom gospodarstvu Burilović je na Skupštini HGK rekao kako je vidljivo da su neke stvari krenule, a negativni trendovi zaustavljeni.
- Procjena je da će rast BDP-a biti za ovu godinu 1,5 posto, no dok ne budemo imali rast 3 ili 4 posto na godišnjoj razini, teško da se može govoriti o značajnijem rastu, kazao je.
Poručio je i kako je "krajnje vrijeme da kreatori politika shvate situaciju ozbiljno". Stječe se dojam da je sve u redu, da sve funkcionira u ovom prijelaznom periodu dok se čeka formiranje Vlade, no to je samo privid. Sustav je uglavnom blokiran, javna poduzeća i ustanove u strahu i očekivanju ne donose odluke, a to je najgore, rekao je Burilović.
- Hrvatska si stvarno ne smije priuštiti luksuz da dugo iščekuje formiranje Vlade i konstituiranje Sabora. Mi smo zemlja sa krhkim gospodarstvom, nismo Belgija, Danska da možemo pola godine ili godinu dana biti bez Vlade.
Poručio je kako se Vlada mora "pod hitno formirati" i krenuti sa dugo najavljivanim promjenama i reformama.
Burilović je kazao i kako je u zadnjih godinu i pol puno napravljeno u Komori.
- Krenulo se sa strukturnim reformama, nisu još gotove, to je proces koji traje. Uskoro ćemo izaći s dokumentom HGK 2015. do 2020., želimo od Komore napraviti kvalitetan servis gospodarstvenicima.
Voditeljica Odjela za makroekonomske analize HGK Jasna Belošević-Matić je dala kratak osvrt na gospodarstvo na kraju godine navodeći kako se nakon šest godina bilježi rast, očekuje se rast BDP-a za ovu godinu od 1,5 posto.
- To ohrabruje i budi optimizam, no pitanje je koliko je on opravdan s obzirom na probleme i dubioze nacionalne ekonomije koji se godinama ne rješavaju.
Ovogodišnji će se rast, kako je navela, ostvariti prije svega zbog rasta izvoza i dobrih rezultata u turizmu. Hrvatska ekonomija, kako je kazala, i dalje je pod pritiskom makroekonomskih neravnoteža. To se odnosi na nisku konkurentnost, rastući javni dug, slabo upravljanje javnim sektorom i loše pokazatelje zaposlenosti, odnosno nezaposlenosti. To sve ograničava dinamiku gospodarskog rasta, kazala je Belošević-Matić. Napominje kako su glavni izazovi koji nas očekuju povezani s provedbom fiskalne konsolidacije i provođenjem strukturnih reformi.