Preliminarni rezultati izvještaja o projektu clean start ukazuju da Vlada u kratkom roku treba unaprijediti evidenciju imovine i obveza države i javnih poduzeća, aktivirati upravljanje javnim dugom, a kod proračunskih korisnika i trgovačkih društava u vlasništvu države aktivirati financijsko upravljanje, smatra Anto Bajo iz Instituta za javne financije.
Vlada je 8. siječnja objavila preliminarne rezultate projekta clean start ‘Analize postojećeg stanja u državnim tijelima i trgovačkim društvima s konceptom poboljšanja efikasnosti upravljanja’.Bajo u najnovijem Aktualnom osvrtu IJF-a, pod naslovom ‘Vlada i državne financije - clean start ili clean stop’, na temelju analiza iz clean starta i prethodnih analiza IJF-a, daje sažetak poruka, glavnih mjera, nalaza i preporuka usmjerenih na konsolidaciju i poboljšanje upravljanja državnim financijama u Hrvatskoj.Tako uz ostalo preporučuje izradu godišnjih izvještaja ministarstava koja bi trebala obuhvatiti i poslovanje javnih društava koja su u mjerodavnosti ministarstava, preporuča da se, umjesto prihodima i rashodima, Vlada i ministarstva bave imovinom i obvezama, smatra da bi Vlada već sada trebala napraviti cjelovitu reviziju upravljanja javnim dugom, da se treba usmjeriti ka financijskom upravljanju, ukazuje na potrebu stalne edukacije o financijskom upravljanju te potrebu strateškog upravljanja.Zamjećuje kako, izuzev Ministarstva financija, ministarstva rijetko izrađuju godišnje izvještaje ili ih ne objavljuju na svojim internetskim stranicama. - U godišnjem izvještaju svako mjerodavno ministarstvo trebalo bi napraviti ‘inventuru‘ imovine i obveze, ali i popisati djelatnike, materijalne troškove te objasniti sve aktivnosti tijekom godine, usklađene s njihovom misijom, ciljevima i strategijom razvoja. U tim izvješćima treba obuhvatiti i poslovanje javnih društava koja su u mjerodavnosti ministarstva - smatra Bajo. Tako bi godišnji izvještaj Ministarstva gospodarstva, uz usporedbe planiranih i ostvarenih ciljeva i aktivnosti, trebao sadržavati i analizu 17 društva u većinskom vlasništvu države.Umjesto bavljenja prihodima i rashodima Vlada i mjerodavna ministarstva trebaju se baviti imovinom i obvezama, ističe Bajo, uz napomenu kako su glavni problemi države vezani uz imovinu i obveze i njihovo upravljanje, naročito nefinancijsku imovinu za koju nema objedinjenog popisa niti utvrđene vrijednosti.Svako ministarstvo već sada treba izraditi konsolidiranu bilancu (imovine i obveza) jer su one temelj za izradu ukupne bilance države, naglašava Bajo i dodaje kako je na strani obveza naročito problematična visina i struktura obveza trgovačkih društava i institucija u sustavu zdravstva (uglavnom bolnica). Vezano za javni dug navodi da bi, prema priručniku o Statistici duga javnog sektora MMF-a, Hrvatska u javni dug trebala uključiti obveze ne samo proračuna opće države nego i društava u većinskom vlasništvu države.Pored izravnih obveza, Ministarstvo financija mora voditi računa o potencijalnim i nepodmirenim, a dospjelim obvezama iz sustava zdravstva, problem su i visoke izravne i potencijalne obveze u javnom sektoru.To je i više nego dovoljan signal Vladi da veću pozornosti posveti unapređenju upravljanja javnim dugom. Vlada i Ministarstvo financija moraju proširiti obuhvat javnog duga, obavljati redovite kreditne i analize rizika te u većoj mjeri pratiti i upravljati rizicima dospijeća potencijalnih obveza, naročito po izdanim jamstvima. Već sada Vlada treba napraviti cjelovitu reviziju upravljanja javnim dugom.U javnome sektoru nije zaživjela praksa financijskog upravljanja, ističe Bajo i zamjećuje kako razloge treba potražiti u analizi stručnih kvalifikacija djelatnika zaposlenih u financijskim službama ministarstava, proračunskih korisnika i javnih društava. Vlada je clean start trebala početi s utvrđivanjem stručnih kvalifikacija tih djelatnika. Bez takvih analiza, dodaje, cijeli proces financijskog upravljanja, kao tehničke kategorije, ostat će i dalje ispolitiziran.I analiza clean start pokazala je nužnost i potrebu dodatne edukacije djelatnika prve razine managementa (zamjenika i pomoćnika ministara) o financijskom upravljanju, a Bajo ističe i potrebu stalne edukacije djelatnika u financijskim službama i donositelja odluka.Upozorava i kako u Hrvatskoj ne postoji definicija strukturnih reformi niti su jasno utvrđeni troškovi provedbe prošlih, ali i postojećih (predloženih) strukturnih reformi. ‘U novim gospodarskim strategijama treba vezati planove s izvorima i mogućnostima financiranja i pretočiti ih u programe i proračune. Bez toga nije moguć uspjeh reformi’, navodi.- Od Vlade je teško očekivati da će u jednom mandatu napraviti clean start i obaviti potrebna restrukturiranja i konsolidacije javnog sektora. Međutim, Vlada se u kratkom roku treba pomaknuti od prakse evidencije financijskih transakcija i viđenja državnog proračuna i financijskih planova javnih društava kao prolaznog ‘uplatno-isplatnog računa‘ i usmjeriti se na razvoj dobrih praksi financijskog upravljanja - zaključuje Bajo.