Sedamstotinjak metara od svog stana u zagrebačkom Sopotu Anđelka Pejaković već tri godine obrađuje vrt od 50 četvornih metara. Rodom je iz sela Glavice kod Sinja u Dalmatinskoj zagori u kojem je živjela do 19. godine, kada je došla na studij u Zagreb.
Sudbina je htjela da u tom gradu ostane živjeti i raditi, a sjećanje na svoj vrt u rodnim Glavicama u kojem je radila s roditeljima nikad nisu izblijedjela. Bila je oduševljena kada je prije tri godine od Grada dobila parcelu za svoj vrt u kojem redovito bere luk, češnjak, patlidžane, rajčicu, papriku… Pomažu joj muž i kći, a povremeno i sin koji ide u šesti razred, te kaže da od kraja proljeća pa do početka jeseni vrlo rijetko ide na tržnicu.– Svaki dan nakon posla malo svratim. To me opušta jer me vraća u djetinjstvo i jako volim raditi u vrtu. Osjećaj da imaš svoje zaista je lijep – ispričala je Anđelka. Boravak u vrtu, dodaje, pomaže joj da zaboravi ono čime je opterećena na poslu; svaki put razmijeni iskustva sa susjedima koji su također dobili vrt od Grada Zagreba.Ljudi poput Anđelke u Zagrebu ima podosta, otkako je u travnju 2013. Gradsko poglavarstvo odlučilo provesti projekt ‘Gradski vrtovi‘.
Dobila većina Pročelnik zagrebačkoga Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo Emil Tuk ističe da je do danas uređen i opremljen 21 hektar obradivoga gradskog zemljišta, odnosno jedanaest gradskih vrtova s ukupno 2100 parcela. Anđelka i drugi Zagrepčani parcelu dobivaju na dvije godine bez naknade, s mogućnošću produljenja ugovora pod uvjetom da se dobro brinu za vrt. Anđelka to očito dobro radi jer je već, rekosmo, treću godinu korisnik. Svrha je ovih vrtova, objašnjava Tuk, proizvodnja hrane (povrće i jagodasto voće), začinskog bilja i cvijeća za vlastite potrebe.– Imamo gradske vrtove u Klari, Borovju, Savici, Stenjevcu, Prečkom, Sloboštini, Maksimiru te po dva u Sopotu i Sesvetama. Građani su jako zainteresirani za projekt ‘Gradski vrtovi‘ i do sada je većina njih dobila parcele – kaže Tuk.Dodaje kako stalno traže nove lokacije te da će ovisno o zanimanju građana objavljivati javne pozive za podnošenje zahtjeva za davanje vrtnih parcela na korištenje. Kao pomoć korisnicima Tukov je Ured izradio Vrtlarski priručnik s praktičnim savjetima temeljenima na načelima organske proizvodnje i obrađivanja zemljišta. No i zajedničke dijelove gradskih vrtova dodatno uređuju i opremaju u sklopu zajedničkog projekta Grada Zagreba, Radija Kaj i 24 sata ‘Urbani vrtovi‘.– Uz pomoć partnera projekta korisnicima vrtnih parcela doniraju se sjenica za druženje, kućica za alat, alat potreban za radove u vrtu, kosilice za održavanje zajedničkih površina i sl. Uz samo uređenje prostora za druženje i donacije, program projekta provodi se uz edukativne i zabavne sadržaje. Od ove je godine uspostavljen program motrenja koji redovito prati stanje tla, unos onečišćenja i zdravstvenu ispravnost proizvedenog povrća, o čemu će svi korisnici parcela biti redovito izvještavani – kaže Tuk.
Dijalog s građanima I u varaždinskom Gradskom poglavarstvu jako su zadovoljni ovim projektom. Dvjema udrugama dano je na korištenje ukupno 18 tisuća četvornih metara gradske zemlje na dvije lokacije. Kažu da su reakcije građana, ali i cjelokupne javnosti, iznimno pozitivne, a zanimanje za projekt ne prestaje rasti. Pokazalo se da se u suradnji gradske uprave s motiviranim i zainteresiranim građanima mogu ostvariti važni društveni pomaci na opću korist.– Suradnjom na projektu urbanih vrtova otvorili smo nov dijalog s građanima, koji može biti model i za brojna ostala pitanja i interese. Zbog ograničenog broja raspoloživih lokacija ne možemo udovoljiti svim građanima, a moramo paziti i na održivost i stabilnost projekta. S obzirom na iskustva i dosadašnju praksu, Grad Varaždin je zainteresiranim građanima predložio da se lokalno, po pojedinim područjima grada, organiziraju u udrugu koja će se baviti ekološkom proizvodnjom i ostalim aktivnostima na budućim ili postojećim gradskim vrtovima – poručuju iz Poglavarstva.U Varaždinu dosta ulažu u to da se projekt nastavi sustavno i u skladu s načelima održivosti. Zato im i jesu potrebni organizirani partneri poput udruga koje će upravljati samim vrtovima. Zemljišta, kažu, ima dovoljno u različitim dijelovima grada.
Motivatori uprava Urbani vrtovi izrazito su društveno korisni. Riječ je o niskotehnološkoj, a ipak visokoučinkovitoj sastavnici inteligentnih gradskih politika, kako ističe prof. dr. sc. Marija Tomašević Lišanin s Katedre za marketing Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Zajedno s kolegicom s katedre dr. sc. Andreom Razum i studentima četvrte godine provela je istraživanje o urbanim vrtovima u Hrvatskoj. Istraživanje je pokazalo da postoji sve veće zanimanje građana za ovaj oblik aktivnosti. Koristi su višestruke i uključuju: sigurnost hrane, unapređenje prehrane i pristupa zdravoj (organskoj) hrani širih društvenih slojeva te ekološke i ekonomske koristi. Osim toga, građani su tjelesno aktivni, povezani s prirodom, a postižu se i uštede u kućnom proračunu, kako smo čuli i od urbane vrtlarice Anđelke.– Ono se sve češće smatra važnim društvenim kapitalom i načinom osnaživanja veza u kulturalno i društveno različitim urbanim sredinama, ali i učinkovitim načinom smanjenja sve prisutnije otuđenosti među ljudima koji zajedno žive na određenom gradskom prostoru. Učinkovito nošenje sa stresom urbanog načina života i rada također je jedan od motivatora gradskih uprava u traženju i provođenju ovakvih pametnih urbanih rješenja – kaže profesorica Tomašević Lišanin.U svijetu to nije ništa novo, no urbani vrtovi posebno su popularni posljednjih desetak i više godina kada su, kaže dr. sc. Razum, ovakvi projekti uzeli maha zahvaljujući sve većem zanimanju znanstvene i stručne javnosti za njihove društvene, zdravstvene, ekonomske i ekološke koristi.
Smanjenje otuđenja Najpoznatiji primjeri u Europi su Berlin, London, Pariz, Barcelona, Helsinki, Beč, Kopenhagen, a imaju ih i Ljubljana, Beograd, Atena. U Hrvatskoj, osim Zagreba i Varaždina, urbane vrtove imaju Koprivnica, Osijek, Sisak, Virovitica, Čakovec, Rijeka, Ludbreg, Pula, Belišće, Zaprešić, Ivanić Grad, Karlovac, a odnedavno i Velika Gorica i Samobor.– Svaki grad ima svoje motive za razvoj ovakvih vrtova, no oni osnovni za sve su uglavnom jednaki – socijalizacija i smanjenje otuđenja međusobnom suradnjom i komunikacijom. Uz to se ostvaruju i brojni drugi korisni učinci i za korisnike vrtova i za gradove te njihove proračune. U Beču su naglasci više edukativni, u Berlinu kroskulturni, kod nas su do sada bili socijalni, u Madridu, klimatski itd. Gradovi i njihove uprave ovim projektima ostvaruju uštede u resursima, i to smanjenjem održavanja zelenih površina, prikupljanjem i zbrinjavanjem otpada ako se njima promiče i podržava odvajanje biorazgradivog otpada i/ili kućno kompostiranje. Tome se još pribraja kao opća korist i smanjenje štetnih plinova, obogaćivanje tla, veći ekološki angažman stanovnika u različitim životnim područjima i slično – ističe znanstvenica Razum.Kod nas je, napominje, profesorica Tomašević Lišanin, dobar primjer otok Krk na kojem se besplatno dijeli kompost u sezoni povrtlarske sadnje. Tako se potiče sadnja i uzgoj povrća, voća i cvijeća, otok je uređeniji i ekološki čistiji te i svojim vrtovima mami turiste. Slično je i u Beču.
Interes kreatora politike Profesorica Tomašević Lišanin smatra da bi ovakvi projekti trebali biti dio javnih politika, i to ne samo zato što su građanima zanimljivi nego i zbog toga što gradovima osim proračunskih donose i druge koristi, čak i političke. Možda bi političke dobrobiti mogle biti poticaj i onim lokalnim upravama koje do sada nisu pokrenule ovakve projekte.Napori vezani uz uspostavu gradskih vrtova i općenito poticanja bilo kojeg drugog načina urbanog vrtlarenja vrlo su vidljivi medijima, nositeljima mišljenja, znanstvenoj i drugoj javnosti. Privlače znatnu pozornost i donose važne političke bodove. Spomenuto istraživanje koje je proveo Ekonomski fakultet u Zagrebu pokazalo je da je bavljenje vrtlarstvom jako povezano s osobnom percepcijom poboljšanog zdravlja te kvalitetnijim životom. To je interes šire javnosti, ali i, kaže profesorica Tomašević Lišanin, kreatora javno-zdravstvenih i drugih urbanih politika.