Godina na izmaku u hrvatskom je poslovnom svijetu u mnogome bila u znaku predstečajnih nagodbi, a do sredine prosinca pred trgovačkim su sudovima sklopljene predstečajne nagodbe za 551 tvrtku, dok su prihvaćani planovi financijskog restrukturiranja za još 747 poduzeća.
Tih 1.298 predmeta, za koje je prihvaćen plan financijskog restrukturiranja ili sklopljena nagodba, predstavlja 23 posto od ukupno podnesenih prijedloga, te tvrtke imaju 21.798 zaposlenih, a njihova dugovanja premašuju iznos od 23 milijarde kuna, što je 45 posto od ukupno prijavljenih obveza svih subjekata koji su podnijeli prijedloge za pokretanje predstečajnih nagodbi.
Iz Ministarstva financija ističu kako je kroz do sada sklopljene ili nagodbe pred sklapanjem spašeno tih gotovo 22 tisuće radnih mjesta i ‘raščišćeno‘ više od 23 milijarde kuna dugovanja prema državi, bankama i realnom gospodarstvu.
Istodobno, dio stručne javnosti smatra kako Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi nije ispunio svoj cilj.
U svakom slučaju, predstečajna nagodba pojam je koji je u gospodarstvu Hrvatske u 2013. godini bio među najspominjanijim - bilo u kontekstu ocjene ustavnosti odredbi zakona po kojem se provode ili zbog čestih izmjena tog zakona, ali i primjera u kojima je završetak tog postupka označen kao novi početak za neke od najvećih hrvatskih tvrtki.
Statistika - zahtjev predalo više od 5.700 tvrtki
U nešto više od godine dana primjene Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, odnosno od 1. listopada 2012. do 16. prosinca ove godine, prijedloge za pokretanje postupka predstečajne nagodbe Financijskoj agenciji (Fina) predalo je više od 5.700 tvrtki, odnosno približno 5 posto svih hrvatskih tvrtki.
Poslovni subjekti koji su zatražili predstečajnu nagodbu imaju ukupno više od 44 tisuće zaposlenih, dakle oko 4 posto ukupnog broja zaposlenih u pravnim osobama.
Njihove ukupne obveze, prijavljene prilikom predavanja prijedloga za pokretanje postupka predstečajne nagodbe, iznose više od 51 milijardu kuna. Pritom je oko 5.100 manjih tvrtki, prijavilo ukupno 4,7 milijardi kuna nepodmirenih dugovanja, dok je gotovo 600 većih tvrtki prijavili čak 46,4 milijarde kuna obveza zbog kojih su postali insolventni ili nelikvidni.
Do sredine prosinca sklopljena je 551 predstečajna nagodba, kojima je ‘pokriveno‘ nešto više od 9 milijardi kuna dugova.
Još oko 750 tvrtki, s prijavljenim obvezama od 13,9 milijardi kuna, očekuje sklapanje nagodbe s obzirom da su vjerovnici prihvatili plan njihovog financijskog restrukturiranja.
Uzme li se u obzir da je više od tisuću predmeta još uvijek u tijeku, proizlazi da je za 3.400 tvrtki, uslijed odbačenog prijedloga pokretanja postupka, obustave postupka ili odbijanja plana restrukturiranja, pokrenut ili izgledan stečaj.
‘Slučaj‘ Dalekovod
Vjerojatno najpoznatiji predmet je postupak predstečajne nagodbe tvrtke Dalekovod, pri kraju kojeg je sudac zagrebačkog Trgovačkog suda Mislav Kolakušić inicirao pokretanje postupka ocjene ustavnosti odredbi Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi.
Postupak predstečajne nagodbe nad Dalekovodom započet je još u studenom prošle godine, a početkom travnja ove godine vjerovnici su prihvatili plan restrukturiranja tvrtke, što je posljednji preduvjet za sklapanje nagodbe.
Uoči očekivanog sklapanja nagodbe, Dalekovod je od tvrtke Konsolidator bio dobio i ponudu za dokapitalizaciju za 150 milijuna kuna, no krajem srpnja sudac Kolakušić zaustavlja postupak radi podnošenja zahtjeva za ocjenu ustavnost pojedinih odredbi zakona, uz obrazloženje da je tijekom postupanja u ovom sudskom postupku utvrdio da pojedine odredbe nisu suglasne s Ustavom.
Ustavni je sud krajem kolovoza naložio nastavak postupka i predmet vratio sucu Kolakušiću, koji sredinom rujna odbacuje nagodbu. U svojoj odluci navodi da je nagodba suprotna Ustavu, koji nalaže jednakost svih pred zakonom, jamči pravo vlasništva i daje svim poduzetnicima jednak pravni položaj na tržištu.
Dalekovod i neki vjerovnici se na tu odluku žale, a Visoki trgovački sud prihvaćanjem žalbe početkom prosinca nalaže ponovni postupak, pred drugim sucem.
Izmjene zakona
‘Slučaj‘ Dalekovoda pokrenuo je i raspravu o ‘ispravnosti‘ odredbi Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi u pravnoj, akademskoj i gospodarskoj javnosti, kao i dvojbe o cijelom ‘projektu‘ predstečajnih nagodbi, za koji dio stručnjaka ocjenjuje da nije ispunio svoj cilj. Smatraju da nije pomogao podići efikasnost poduzeća, izostalo je njihovo cjelovito i pravo restrukturiranje, nagodbe ugrožavaju imovinsku stranu i vjerovnika i dužnika, a i za mnoge tvrtke koje su sklopile nagodbu nema garancija da će u nastavku poslovanja biti uspješne.
U nastojanju da ga se poboljša, na prijedloge Ministarstva financija, Zakon je u ovoj godini mijenjan u četiri navrata, a izmjenama se primjerice povećavao broj pokušaja prihvaćanja plana restrukturiranja i same predstečajne nagodbe, mijenjali uvjeti glasovanje povezanih tvrtki, itd.
Uspješne priče
Pomalo u sjeni tih prijepora ostaju tvrtke koje svoje nagodbe ocjenjuju kao polaznu točku za novi, uspješniji početak poslovanja, a među njima su i neke od nekoć najvećih i najznačajnijih gospodarskih subjekata u Hrvatskoj.
Primjerice, izlaz iz nagomilanih problema kroz predstečajnu nagodbu očekuju Varteks, Institut IGH, Konstruktor...
No, iz nekih stručnih krugova stižu i upozorenja da to ne mora nužno biti priča o uspjehu, jer praksa već pokazuje da su neki dužnici, koji su u sklopljenim nagodbama izašli iz blokada uskoro ponovno blokirani jer su stvorili nove dugove. Novi vjerovnici nisu uključeni u sklopljenu nagodbu, a dužnik u dvije godine od nagodbe nema pravo na sličan način rješavati dugovanja.
Problema s kojima se suočavaju tvrtke nakon zaključenja predstečajne nagodbe svjesni su i u Ministarstvu financija iz kojeg za iduću godinu najavljuju formiranje svojevrsnog razvojno-investicijskog fonda s HBOR-om i Svjetskom bankom, ‘teškog‘ milijardu kuna, od čega bi država dala 100 milijuna kuna, a koji bi trebao osigurati likvidna sredstva za manje, ali perspektivne tvrtke koje ne mogu prikupiti sredstva nakon sklapanja predstečajne nagodbe.