Monetarni sustav trebamo značajno resuverenizirati, moramo iskoristiti veliki potencijal domaće štednje, promijeniti glavne ciljeve monetarne politike i uključiti HNB u proces oporavka.
Rekao je to Ivan Lovrinović s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu na godišnjem savjetovanju ekonomista u Opatiji. Lovrinović je dodao da HNB treba uključiti u proces oporavka i emisiju novca puno više vezati za domaću ekonomiju. Treba smanjiti kamatne stope, ukinuti valutnu klauzulu, trebamo se snažno okrenuti drugim tržištima u svijetu, a za sve to potrebni su znanje, hrabrost i brže promjene loših vlasti, kazao je. Lovrinović je to naveo ocjenivši da su monetarni sustavi eurozone i Hrvatske nekompatibilni.
Kazao je da HNB stvara primarni novac isključio na temelju deviza koje ima ili koje su joj ponuđene na kupnju ili prodaju te da naš monetarni sustav ne vodi računa o realnoj ekonomiji.- Mi glumimo monetarni suverenitet, duboko smo ovisna zemlja u pitanju monetarne politike - kazao je te ocijenio da je ‘HNB ustvari obična mjenjačnica, koja bankama ne odobrava kredite‘ i da se ‘pretvara u statistički zavod bez aktivnog pristupa‘.
Drži da ‘sustav funkcionira na samosnalaženju‘ te da se ‘ništa ne bi desilo da Hrvatska nema vladu, tj. da je nekad bolje ne činiti ništa nego činiti loše‘. Naveo je da krediti poduzećima padaju, da monetarna politika još brže vodi u recesiju te da je ‘kuna novac posve zapušten od države‘.
Upitao je zašto se država ne zadužuje kod HNB-a, nego se skuplje zadužuje kod banaka, kazavši da, samo da se izračunaju kamatne razlike, ne bi trebalo mijenjati poreze. Istaknuo je da poduzeća stenju pod teretom razilaženja realne i monetarne ekonomije, da su kamate visoke, da nerealni tečaj ne reagira ni na što već godinama, a štednja je u bankama enormna.
Podsjetio je da je već upozoravao da će nastupiti bijeg kapitala iz Hrvatske. Smatra da će do toga doći prije urušavanja deviznog tečaja te je upitao zašto se ne aktivira program sprečavanja bijega kapitala koji je izradio bivši guverner HNB-a Željko Rohatinski.
Predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević govorio je o posjetu hrvatskog državnog izaslanstva Kataru, kazavši da je ‘bilo obećavajuće, na tragu nečega od prije 10 godina‘. Rekao je da je novi trenutak što je ‘došlo do signala i prema i Hrvatskoj i prema Kataru da se vratimo na pozicije iz 2002. kad je Katar među prvih svojih pet točaka za ekspanziju, među kojima je prirodni plin, uvrstio Hrvatsku‘.
Vidošević je, govoreći o upravljanju vlastitim prostorom i resursima, kazao da trebamo odrediti kuda idemo te da će, ako se dogovorimo, ‘netko morati narodu reći da nije smisao reforma i pokušaja Vlade da bi živjeli bolje, nego da ne bi živjeli lošije‘, jer da ‘Hrvati žive jako dobro, ali da je problem neizvjesnost‘. Ustvrdio je da opći standard nikad nije bio bolji, ali da je pitanje hoćemo li postojeći standard moći zadržati.
Vidošević se u izlaganju više puta osvrnuo na pitanje društvenih elita, kazavši da se olako odričemo vlastite društvene elite, da je tako bilo i u povijesti, da naše društvo, s postojećim biološkim i intelektualnim kapitalom te promjene ne može izdržati te da to stvara probleme u rukovođenju i upravljanju.