Ministarstvo poljoprivrede izvijestilo je u petak da je prostorno i vremensko ograničenje obavljanja ribolova na području Jabučke kotline, jednog od najvažnijih jadranskih prirodnih mrijestilišta ribe, produljeno do 16. listopada, o čemu je postignut bilateralni dogovor s talijanskom stranom.
Višegodišnji napori hrvatskih i talijanskih znanstvenika da se Jabučka kotlina zaštiti zbog njezine značajne uloge u održivosti demerzalnih resursa u jadranskom bazenu rezultirali su dogovorom hrvatske i talijanske administracije da se dio akvatorija Jabučke kotline proglasi ‘no-take‘ zonom, ističu iz Ministarstva.
Republika Hrvatska je, kako navode, implementirala ovu zabranu koćarenja u dijelu Jabučke kotline Pravilnikom o prostornom i vremenskom ograničenju obavljanja ribolova na području Jabučke kotline, proglašavajući zonu zabrane koćarenja na razdoblje od 26. srpnja 2015. godine u 00:00 sati do 25. srpnja 2016. godine u 24:00 sata.
Imajući u vidu da preliminarni rezultati znanstvenog istraživanja ukazuju na nepromijenjeno stanje u području Jabučke kotline, Hrvatska je pokrenula inicijativu o dogovoru oko nastavka režima upravljanja.
Uspješni bilateralni razgovori
"Slijedom navedenog, koristimo priliku izvijestiti da su razgovori na bilateralnoj razini bili uspješni te su obje strane (Talijanska Republika i Republika Hrvatska) poduzele odgovarajuće korake za produljenje zabrane koja se nastavlja u kontinuitetu do 16. listopada 2016. godine, do kad se očekuje finalizacija obrade prikupljenih znanstvenih podataka, znanstveni savjet te bilateralni dogovor o daljnjim mjerama", ističe se u priopćenju Ministarstva.
Navode kako je u današnjim Narodnim novinama objavljen Pravilnik o izmjeni pravilnika o prostornom i vremenskom ograničenju obavljanja ribolova na području Jabučke kotline s danom stupanja na snagu 23. srpnja. Identična mjera implementirana je i od strane talijanske administracije.
Inače, Hrvatska je tražila odgodu izlova na tri godine, dobila je na godinu dana, što istječe u ponedjeljak 25. srpnja. Kako je riječ o ‘europskom moru‘, mjere upravljanja donosi EK, no kako u tom dijelu Jadrana ribare samo hrvatski i talijanski ribari, najbrži je način bio da se takva odluka dogovori bilateralno.
Iz Ministarstva poljoprivrede doznaje se kako će do sredine listopada i hrvatska i talijanska strana provoditi znanstvenu analizu učinaka te mjere i ta će analiza biti podloga za daljnja postupanja.
Jabuka je 97 metara visoka klisura, a područje oko nje, poznato kao Jabučka kotlina, jedno je od najvažnijih jadranskih prirodnih mrijestilišta riba i ostalih vrsta: zubatca, oslića, škampa, bijelog muzgavca, lignjuna, grdobine i sl.
Tomašić od EK-a zatražila zaštitu ribljeg fonda u Jabučkoj kotlini
Zastupnica u Europskom parlamentu Ruža Tomašić zatražila je u utorak od Europske komisije da posreduje između Hrvatske i Italije u dogovoru o produženju zabrane izlova ribe u Jabučkoj kotlini jer će, ukoliko se ne postigne novi dogovor između dvije države i izlov nastavi, svi pozitivni učinci dosadašnje jednogodišnje zabrane na stanje ribljih stokova brzo biti poništeni.
Tomašić je u svom zastupničkom pitanju EK zatražila konkretne preporuke kako bi se osiguralo da se poštuju ciljevi Zajedničke ribarstvene politike, umjesto da se pogoduje isključivo velikoj talijanskoj floti. Tomašić smatra kako Komisija sa svojim nadnacionalnim autoritetom može katalizirati brzi dogovor dviju strana.
"Ako Talijani otvore zonu za izlov, nema nikakvog smisla da Hrvatska produžuje zabranu sa svoje strane. Tako ćemo samo diskriminirati vlastite ribare, a veća talijanska flota će ionako brzo ‘počistiti‘ cijelu Jabučku kotlinu. Zato je važno da se zabrana produži s obje strane i ja mislim da bi Komisija tu trebala igrati važnu ulogu. Očuvanje ribljih stokova jedan je od glavnih ciljeva nove Zajedničke ribarstvene politike i Komisija mora osigurati da se i u ovom slučaju Talijani toga drže", izjavila je zastupnica Tomašić.
Jednogodišnja zabrana koćarenja u Jabučkoj kotlini, uvedena bilateralnim dogovorom između Hrvatske i Italije, trebala je prestati 25. srpnja, no hrvatska ju je strana željela produžiti još tri godine kako bi se riblji stokovi mogli u potpunosti oporaviti, dok je talijanska strana pod velikim pritiskom ribara bila voljna popustiti i otvoriti zonu za izlov.
Otvaranje zone s talijanske strane značilo bi otvoreni pristup kotlini velikoj talijanskoj floti koja bi ovo veliko prirodno mrijestilište u kratkom roku opustošila i tako poništila sve pozitivne učinke jednogodišnje zabrane te dugoročno ugrozila ribarstvo u ovom dijelu Jadrana.