Predstavnici Ine i španjolske tvrtke Tecnicas Reunidas potpisali su u četvrtak ugovor o izradi detaljnog inženjerskog projekta za postrojenje za obradu teških ostataka u Rafineriji nafte Rijeka u Urinju, kojim Ina nastavlja pripreme za ulaganje u modernizaciju te rafinerije vrijedno oko 400 milijuna dolara. Inženjerski projekt trebao bi biti završen do kraja sljedeće godine, kada se očekuje i konačna odluka o gradnji postrojenja, istaknuto je na potpisivanju ugovora u Rijeci.
Predsjednik Uprave Ine Zoltan Aldott izjavio je da je ugovor za izradu tehnološkog projekta važan korak ka konačnoj realizaciji projekta te da je to dio Ininih strateških ciljeva već godinama, iako su se tržišne okolnosti promijenile. Predanost daljnjem razvoju riječke rafinerije nije se promijenila, kao ni predanost održavanju vodeće uloge Ine u hrvatskom gospodarstvu, istaknuo je Aldott, dodajući kako je Ina jedan od najvećih domaćih investitora i izvoznika. Po njegovim riječima, Ina je u zadnjih pet godina uložila oko 8 milijardi kuna u temeljne djelatnosti i već godinama ima jednu od najvećih stopa reinvestiranja u Hrvatskoj.
Aldott je naglasio da je ukupna vrijednost projekta modernizacije riječke rafinerije oko 3 milijarde kuna. Riječ je o jednoj od najvećih investicija u Hrvatskoj ikada, kojom se poboljšava konkurentnost i položaj riječke rafinerije na regionalnoj i europskoj razini, kazao je.
Riječka rafinerija sada proizvede oko 2,5 do 3 milijuna tona naftnih derivata, a nakon realizacije projekta, odnosno uz novo postrojenje, moći će proizvoditi oko 4,5 milijuna tona naftnih derivata, što predstavlja značajan razvoj od 25 do 30 posto, naglasio je Aldott. Poručio je da Ina želi biti među najboljima te da ima i drugih faktora koji se moraju uzeti u obzir kada je riječ o tako velikom ulaganju. Pritom je važno i pitanje regulatornog okruženja u kojem Ina posluje pa stoga u Ini želimo pronaći određen model suradnje s nadležnim tijelima, rekao je Aldott. Uvjeren je kako takav model može biti dogovoren, za što, smatra, ima dovoljno vremena.
Na novinarsko pitanje ovisi li konačna odluka o izgradnji i o rješavanju pitanja oporezivanja rafinerijske proizvodnje, Aldott je rekao kako u Ini te njeni dioničari moraju biti sigurni da je projekt isplativ, a okruženje dobro. Porez je dio toga, naglasio je.
Vlada će konstruktivnim putem rješavati sva otvorena pitanja, najavio je ministar zaštite okoliša i energetike Slaven Dobrović, kojeg su novinari također pitali hoće li se konačno riješiti pitanje oporezivanja rafinerijske proizvodnje. Ministar Dobrović je istaknuo kako je današnji ugovor dobar znak da se kreće u zakašnjelu, ali ipak modernizaciju riječke rafinerije.
- Za nastavak uspješnog poslovanja potrebna su ulaganja u postrojenja u skladu s najvišim tehnološkim i ekološkim standardima. Pozdravljamo to i nadamo se da će skoro, već dogodine, biti sličan događaj na kojemu će se potpisati ugovor za izgradnju postrojenja, rekao je Dobrović.
Govoreći o utjecaju projekta na okoliš, ministar je naveo kako je riječ o promjenama koje prate zahtjeve tržišta u vezi s kvalitetom proizvoda te da se utjecaj na okoliš svakako smanjuje.
Iz Ine podsjećaju kako će detaljni inženjerski projekt pokazati kako će se planirano postrojenje za obradu teških ostataka i prateća postrojenja integrirati s postojećim rafinerijskim sustavima pri izgradnji, a Ina će u ovoj fazi razvoja uložiti više od 200 milijuna kuna u 2016. i 2017. godine. Uz postrojenje za obradu teških ostataka bit će izgrađena nova luka, zatvoreno skladište za proizvedeni koks, trafostanica i dalekovod, a više postojećih rafinerijskih postrojenja morat će se rekonstruirati.
Do kraja 2017. se očekuje i konačna odluka hoće li se postrojenje za obradu teških ostataka graditi ili neće, a odlučili li se tada o gradnji novo bi postrojenje moglo početi s radom 2021. godine.
Ina je u projekt već uložila više od 40 milijuna kuna i ishodila je lokacijske dozvole, a slijedi faza projektiranja i ishođenja građevinskih dozvola. Novo postrojenje bit će smješteno u središtu rafinerije, a omogućit će uz ostalo, proizvodnju do 200.000 tona petrol koksa na godinu.