Jesmo li ili nismo izašli iz recesije pitanje je koje se posljednjih tjedana počesto razlijeva javnim eterom. No čak i prije nego li se ono potegnulo u (ne samo) ekonomskoj javnosti poduzetnici su Lideru počeli slati signale kako se nešto ispod žita ipak miče.
Neki sitni pomaci u plaćanjima (i međusobnim plaćanjima poduzetnika i između njih i države), narudžbama, izvozu, dobiti.... Istina, kada je o plaćanju riječ, nije toliko poboljšana sama kultura - nju još treba prilično brusiti - koliko su poduzetnici prisiljeni dobro probrati dobavljače, takve koji im pravovremenim plaćanjem jamče normalnu dnevnu likvidnost.
Što to točno vide?
Ivan Topčić, vlasnik Tim kabela kaže kako mu se više čini, neovisno o statističkom kretanju BDP-a, da smo stigli do granice ispod koje se ne može tonuti.
- Troškove smo smanjili do krajnjih granica i svaka daljnja štednja ili neaktivnost ugrozila bi stabilnost poslovanja. Uostalom poduzetničkoj filozofiji nije svojstveno povlačiti se nego poduzimati. Da, dobar je poduzetnik i oprezan, ali neki su u krizi pretjerali pa oprez zamijenili defanzivom i povlačenjem s bojišta. U gotovo sedmogodišnjoj krizi mnogo je firmi propalo ili propada, ostalo je dosta tvrtki koje se krajnjim naporima odupiru krizi i posluju na granici opstojnosti, ali i onih tvrtki koje su i prije dobro poslovale, te su preuzele tržišta onih kojih više nema. Danas itekako pazimo s kim ćemo poslovati i u tome poslu naplatiti svoja potraživanja. Svi danas najprije propitkuju je li partner platežno sposoban i kolika je izvjesnost naplate preuzetih obaveza. Još se sjećam razgovora s jednim kolegom poduzetnikom prije desetak godina kada smo se jedan drugom žalili na teškoće u naplati potraživanja pri čemu smo zaključili: ako ne prodamo robu, nemamo što niti očekivati za naplatu. Obojica smo promijenili mišljenje. Bolje je imati robu nego neizvjesno potraživanje. Danas se u Hrvatskoj to pomalo mijenja, plaćanje se poboljšava. Kriza je imala i pozitivne učinke – procjenjuje.
Dodaje kako je točno da se osjećaju mali, neznatni pomaci i poboljšanja, no sve je to premalo za istinski oporavak. Doduše, poticaj za pravi oporavak ne očekuje s Markova trga, svjestan je da je sve na leđima poduzetnika. Uz jedno ‘ali‘!
- Kada bi nam ova vlast ili nova koja će doći krajem godine, uredila igralište, pokosila travu, pripremila teren.... Ne trebaju oni igrati, mi ćemo odigrati utakmicu. I bit će rezultata, vidjet ćete – slikovit je Topčić!
Blaženka Urbanke, direktorica HSM informatike, slaže se da je došlo do promjene u kulturi plaćanja, ali iz više razloga. Neke su tvrtke nestale s tržišta pri čemu su opstale one s boljom poslovnom kulturom, a kvalitetno plaćanje dobavljača jedna je od bitnih stavki kada se definira kultura tvrtke.
- Mi smo izabrali raditi samo s korektnim platišama, ali i tržište zreli. Postoje firme koje se bave poslovnom analitikom, prati se promet, poslovanje, eventualne blokade. Ni jednu novu tvrtku ne uključujemo na listu kupaca bez najmanje okvirne analize prethodnog poslovanja, a po potrebi analiziramo i stanje vezanih tvrtki bilo direktno bilo preko osnivača i time svakako smanjujemo područje djelovanja lovaca u mutnom. Na tržištu baš i ne vidimo neke veće naznake oporavka, no mi radimo dosta na stranim tržištima i to na tržištima šire regije, a kako tamo ni do sada nismo s naplatama imali nikakvih problema, mogu zadovoljno reći da bilježimo kvalitetni rast u odnosu na 2013. godinu. Tim više što smo poboljšali, optimizirali i automatizirali većinu naših poslovnih procesa, ali i zadržali kvalitetan odnos s kupcima i dobavljačima. I ne manje važno, HSM informatika ima poslovno vrlo zreli tim koji je u stanju nositi se s izazovima – jezgrovito poručuje Urbanke.
Iz IT tvrtke Combis kažu kako su se za bolju poziciju i rast potrudili sami. Predsjednik Uprave Ivan Gabrić kaže kako su prije više godina prepoznali zahtjeve novog vala promjena uvjeta poslovanja na našem tržištu - vrlo agresivna konkurencija, kontinuirani i brojni pritisci iz inozemstva (ojačani ulaskom u EU) te borba svih korisnika s visokim pritiscima tržišnog gospodarstva.
- Žilava smo kompanija koja kontinuirano i vrijedno radi da bi tržištu ponudila širok izbor tehnologija za moderno poslovanje. Tržišno gledano, čini mi se da je većina naše konkurencije prihvatila iste postulate i s manje ili više uspjeha bori se na tržištu. Bitno je prepoznati trendove ispred nas i zajedno s novostečenim spoznajama iskoristiti prilike za nastavak rasta i razvoja. Već je zavladao pozitivni duh, koliko god informatika nije reprezentativna slika lokalnog gospodarstva, a istu stabilnost prepoznajemo i u iduće dvije godine – optimistično priča Gabrić dodajući da su vodili računa o naplati svake fakture.
Robert Berišić, član Uprave za financije kaže kako Combis posluje s velikim brojem već poznatih kupaca, no ipak je uveo visoke standardne provjere boniteta kupaca i partnera pri ulasku u projekte. Iz te perspektive ne vidi oporavak ni u volumenu ni u kvaliteti IT budžeta kompanija u okruženju, pa još ne može govoriti o povratku u predrecesijske okvire.
- Combis drži poziciju tržišnog lidera, primarno se financira iz vlastitog poslovanja, troškovi su kapitala na prihvatljivoj razini, sredstva financiranja lako su dostupna, a naplata ide previđenim tijekom pa se u tom kontekstu niti ne može govoriti da dijelimo sudbinu ostatka gospodarstva. Nastojimo biti fokusirani i jasni u definiranju ključnih ciljeva poslovanja te prioriteta unutar samih ciljeva, a čijom smo provedbom očigledno kvalitetniji, odnosno uspješniji od drugih – dodaje Berišić.
Je li sve to ipak barem mrvicu odraz svih dosadašnjih poteza vlasti, koji su se, istina, činili nepovezani, nasumični, ishitreni? Gabrić odgovara kako je to više odraz ‘čišćenja‘ stanja na tržištu kojemu su se prilagodili svi preživjeli.
- Većina je naših korisnika, uz smanjenje operativnih troškova i postavljanje jasnih prioriteta, osiguralo pozitivno funkcioniranje i ona su naša osnova u budućem radu. Vjerujem da ove godine izlazimo iz faze čišćenja gospodarstva te da su nove transformirane organizacije puno jači i realniji oslonac gospodarskoj budućnosti Hrvatske. IT tvrtke posljednjih su pet godina fokusirane na poslovanje u regiji i inozemstvu. U pravilu su to zahtjevni i izazovni projekti, no svi smo prepoznali kako drugih opcija za rast nema. Ta je upornost znak novousvojenog standarda i, vjerujem, korisno iskustvo koje će dobro doći ostatku gospodarstva. U tome prepoznajem prave pozitivne pomake koji me vesele – uvjeren je Gabrić dok Berišić, kao financijaš, gleda kroz ponešto drukčije naočale.
- Ne očekujemo veće poboljšanje trendova, godina će biti slična protekloj. No u srednjoročnoj perspektivi očekujemo blagi oporavak ključnih pokazatelja i vraćanje optimizma, pod uvjetom da se nastavi s neophodnim strukturnim reformama potrebnim za podizanje konkurentnosti, odnosno u smjeru fiskalnog i parafiskalnog rasterećenja realnog sektora. S druge strane, u stvaranju dugoročno održivog rasta, relevantni tržišni dionici trebali bi pragmatičnije promišljati o željenom gospodarskom smjeru te ulozi koju želimo igrati na regionalnoj i europskoj sceni, uključujući i monetiziranje prilika koje nam se pružaju kroz EU fondove – zaključuje.
U tom kontekstu trebalo bi razmišljati i o onoj praznoj ili punoj čaši. Svatko u tržištu vidi ogledalo vlastitih snaga prilagodbe. Oni koji su se prilagodili u čaši već vide nešto vode.