Lider je nedavno objavio veliku priču o migracijskoj politici, s temeljito proučenim migracijskim brojkama. Prema domaćim statističkim podacima, u 2012. u Njemačku su se iz Hrvatske odselile 1883 osobe, a 2013. godine 2193.
Utoliko su nevjerojatno zazvučali podaci njemačkoga migracijskog izvješća prema kojemu je u 2013. u tu zemlju pristiglo 25.200 hrvatskih emigranata, 94,7 posto više nego 2012., kad ih je bilo 12.944. Odakle tako velika razlika u podacima?
Marko Krištof, prvi čovjek DZS-a, objašnjava kako se statistička istraživanja o vanjskim i unutarnjim migracijama stanovništva provode na temelju podataka koji se prikupljaju u MUP-u i dodatno obrađuju ostalim izvorima poput popisa stanovništva. Pri tome se statistička definicija međunarodnog migranta temelji na konceptu mjesta stanovanja. Prema tom konceptu, doseljenima iz inozemstva i odseljenima u inozemstvo smatraju se osobe koje su promijenile državu stanovanja na najmanje godinu dana.
– Podatke njemačkoga migracijskog ureda ne možemo komentirati jer nije riječ o službenim statističkim podacima, nego o podacima iz administrativnog izvora. Vjerujemo da se te brojke odnose na osobe koje se prema statističkoj definiciji ne smatraju migrantima jer u zemlji borave kraće od godinu dana. Dijelom je sigurno riječ o sezonskim radnicima koji se nisu trajno odselili, a možda je riječ i o osobama koje su migrirale prijašnjih godina, no s obzirom na to da su svake godine dužne regulirati svoj radni status u stranoj zemlji, njihovo ministarstvo evidentira ih kao nove migrante – zaključuje Krištof.