Litva je u svom državnom proračunu predvidjela i osigurala 62 milijuna eura za pokriće troškova u trogodišnjem razdoblju od 2012. do 2014. godine koji se odnose na pripremu i organizaciju svih aktivnosti Litve za predsjedavanje Vijećem EU-a, i to je najvažnija aktivnost koja se odvija u litavskom Ministarstvu vanjskih poslova, kazao je Julius Pranevičius, direktor Odjela za predsjedništvo Vijeća Europske unije na prijemu za grupu hrvatskih novinara u Ministarstvu vanjskih poslova Litve u Vilniusu.
Kao što je poznato, početak predsjedničkog mandata Litve nad Vijećem EU-a podudara se u sekundu sa službenim ulaskom Hrvatske u punopravno članstvo u EU 1. srpnja 2013. godine, a Pranevičius je kazao da je Hrvatska zapravo „ukrala“ prioritet pozornosti toga datuma svojim ulaskom u EU, pa će zato Litavci, svjesni teškog puta Hrvatske u EU, proslavu svog preuzimanja predsjedničkog mandata odgoditi za dva-tri dana kasnije. Pranevičius, koji je bio i član litavskog pregovaračkog tima za ulazak u EU, nakon ulaska Litve u EU 2004. godine bio je uključen u rjašavanje pitanja kao što su Lisabonski sporazum i Ustav EU-a, a sad predvodi tim od 60-tak osoba koji neposredno rade na pripremi Litve za preuzimanje predsjedničkog polugodišnjeg mandata, dok je u čitav projekt predsjedničkog mandata Litve na svim razinama, od 300-tinjak predsjednika radnih grupa i toliko njihovih zamjenika, pa sve do prevodilaca, uključeno oko 1.500 osoba. U sklopu rada Vijeća EU-a, kao jedinog predstavničkog tijela koje izravno čine države kao članice, Litvu čeka koordinacija rada za 260 radnih ekspertnih grupa zaduženih za razna područja, od poljoprivrede i zaštite okoliša do vanjskopolitičkih odnosa, a svima njima predsjedat će odgovarajuće osobe iz Litve. Kad se postigne neki dogovor na razini stručne skupine, dodatna pitanja mogu se postaviti na višoj, veleposlaničkoj razini, a zatim se donošenje odluka prenosi na ministarsku razinu kojom predsjeda resorni ministar iz predsjedavajuće zemlje. Tako donesene odluke na Vijeću EU-a predstavljaju se i predlažu na usvajanje Europskom parlementu i Europskoj komisiji. Uz otprilike 1.500 planiranih službenih sjednica u Bruxellesu, kaže Pranevičius, u litavskoj prijestolnici Vilniusu održat će se još 300-tinjak neslužbenih sastanaka, a sva logistička potpora mora se pokriti iz planiranih 62 milijuna eura. Među tih300-tinjak sastanaka u Vilniusu, bit će i onaj na koji će litavski ministar poljoprivrede pozvati svoje resorne kolege iz svih ostalih članica EU-a, a što će zapravo biti snažan način prezentacije vlastite zemlje, njenih potencijala i perspektiva. Uz ekspertne skupine sastajat će se i razne nevladine organizacije, među kojima Pranevičius izdvaja i najavljuje međunarodni kongres NGO-a za zaštitu prava potrošača, na kojem će se aktivno raditi na usuglašavanju dosadašnje prakse i dizanja razine zaštite potrošača u svim članicama EU-a. S obzirom na to da predsjedništvo članici na mandatu nosi i dodatne prilike da se bolje prezentira i stekne bolji status, Pranevičius kaže da će ni Litva neće propustit takvu priliku, a putem mreže svojih veleposlanstava organizirat će promociju projekata od kulture do rješavanja ozbiljnih pitanja iz oblasti privlačenja investicija, otvaranja novih tržišta i energetike. - Procijenite li da bi donošenje nekih odluka u Vijeću EU-a išlo protiv vaših interesa, u donošenju odluka u poglavljima vezanima za Maastrihstski sporazum kao što su vanjska politika i sigurnost, pravosuđe i unutarnji poslovi moći ćete uložiti i veto jer tu vrijedi načelo jednoglasnog odlučivanja, i tu je velika odgovornost vaših predstavnika koji moraju prepoznati na vrijeme moguće opasnosti po vaše interese. Međutim, vjerujem da ćete biti više na onoj kontruktivnijoj strani u donošenju odluka, kad se među članicama prepoznaju saveznici, stvaraju koalicije i tako se kroz borbu za zajedničke interese lakše izboriti ujedno i za one vlastite. Naravno da vam to neće biti lako od prvog dana kao novoprimljenoj članici, znam to iz našeg iskustva, ali mi smo se usredotočili na jačanje tzv. Istočnog partnerstva i uključenje u energetsku politiku. Čeka nas i važna odluka hoćemo li ući u euro zonu 2015. godine, ali svjesni smo i toga da predsjedavajući položaj ne smijemo zloupotrijebiti samo za guranje vlastitih interesa, kazao je Julius Pranevičius. Govoreći o prioritetima Litve za njenog predsjedanja Vijećem EU-a, Pranevičius je kazao da se, željeli to oni ili ne, moraju nastaviti započeti procesi, a povrh toga Litva će imati tri prioritetna stupa: pouzdana, rastuća i otvorena EU. Prvi stup odnosi se, kaže Pranevičius, na sve što se odnosi na uspostavu fiskalne discipline i stvaranje bankovne unije za intervencije u kriznim situacijama. Drugi stup bavit će se pitanjima usuglašenja stavova oko donošenja proračuna EU-a tijekom financijskog okvira 2014.- 2020. godine, a Pranevičius kaže da se iskreno nada da će se sporazum oko tog iznosa postići u sljedećih mjesec dana, dakle, još za vrijeme irskog predsjedanja EU-om. Nakon toga će za litavskog predsjedanja morati biti doneseno još 70-tak važnih aktova oko toga kako će se prepostavljenih trilijun eura i utrošiti u narednom sedmogodišnjem proračunskom periodu. U tom poglavlju bavit će se i borbom protiv nezaposlenosti mladih i razvoju tržišta, dok se će u stupu otvorene EU raditi na regulaciji odnosa na relaciji EU i brojnih sporazuma o slobodnoj trgovini. - S obzirom na pritisak većeg broja zemalja za ulazak u EU, na tom ćemo planu imati niz teških pregovora, a posebno će biti važni pregovori na relaciji EU-USA-FTA. Rezultati tih pregovora imat će i ta kako mnogo utjecaja na tokove u svjetskoj trgovini, a nastavit će se i pregovori između EU-a i Japana. Za Litvu će od posebnog znača biti daljnji razvoj Istočnog partnerstva kao i zaključci summita 28 zemalja EU-a i pet istočnih zemalja koji će se potkraj studenoga 2013. godine održati u Vilniusu. U tom smislu, nadam se da će se sadašnje aktivnosti u smjeru razvoja odnosa s Rusijom u skoroj budućnosti regulirati i posebnom agendom i sporazumom o slobodnoj trgovini, jer osim povijesne povezanosti, to tržište otvara i veliku perspektivu za Litvu, a tako i za EU, zaključio je Julius Pranevičius.