Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta Zagreb dobitnik je pete nagrade Privrednog vjesnika "Gorazd Nikić" za ekonomskog analitičara 2014. godine, koja mu je uručena u utorak na predstavljanju posebnog izdanja Privrednog vjesnika "Poslovna očekivanja u 2015. godini".
Lovrinčević je izabran glasovima gospodarstvenika koji su sudjelovali u anketi Privrednog vjesnika o poslovnim očekivanjima za ovu godinu, i to među ponuđena 44 hrvatska ekonomska analitičara.
U svom obraćanju na svečanosti dodjele nagrade Lovrinčević je kazao kako danas "živimo jedno posuđeno vrijeme, u kojem nam je, primjerice nedavnom odlukom Europske središnje banke, omogućeno da činimo malo toga, čekajući da se nešto dogodi, a još uvijek imamo pristup svjetskom tržištu kapitala".
No, istaknuo je, to posuđeno vrijeme ima svoju cijenu, neće trajati beskonačno dugo, već vjerojatno još dvije-tri godine, tijekom kojih će se održavati olakšani pristup tržištima kapitala bez većih potresa za hrvatsko društvo. Međutim, to se vrijeme više neće vratiti, što znači da Hrvatska ima vrijeme od dvije, dvije i pol godine, da napravi nešto sa svojom ekonomijom i promijeniti svoju sliku u očima investitora ili će postati zemlja slučaj.
Lovrinčević je kazao i kako je Hrvatska zapravo, kao društvo, "ušla u predstečajnu nagodbu i sada je važno da se u kaosu predizborne godine ne naprave neke greške, koje će imati dugoročne posljedice".
Uz Lovrinčevića, na svečanosti su govorila još četiri ekonomista koji su dobili najveći broj glasova gospodarstvenika - Damir Novotny, Guste Santini, Zdeslav Šantić i Ljubo Jurčić, kojem je ujedno uručena i nagrada za najboljeg ekonomskog analitičara u pet godina kako se dodjeljuje nagrada "Gorazd Nikić".
Jurčić je svoja očekivanja za ekonomsku 2015. godinu vezao uz vremenske uvjete, odnosno kazao je da će "2015. biti kao i 2014., a da li će to biti malo bolje ili malo lošije, ovisit će o vremenskim uvjetima".
Naime, prema Jurčićevoj ocjeni, Hrvatska nema aktivnu ekonomsku i gospodarsku politiku, "a budući da je najveći udio u BDP-u trećeg kvartala, kada je pola Hrvata na godišnjem odmoru", to je pokazatelj da je hrvatska ekonomija rentna "i ovisi o žetvama u turizmu i poljoprivredi", koje ovise o klimi.
Dakle, kaže Jurčić, "budući da još nema kvalitetne industrijske politike, 2015. će biti onakva kakva će nam biti klima - ako bude umjerena klima, biti će pozitivni rezultati u turizmu i poljoprivredi".
Bitnije pozitivne promjene u ovoj godini ne očekuje niti Novotny koji je kazao da Hrvatska zapravo nije zabilježila stvarni ekonomski rast još od 1980-tih godina, dakle već tri desetljeća.
"Pred nama je veliki izazov, društvene reforme koje moramo provesti su duboke, teške i nisu jednostavne", rekao je Novotny te zaključio kako, nažalost, trenutno ne vidi ništa pozitivno u našoj ekonomiji, osim činjenice da smo blizu velikih tržišta i da bi nas to moglo u budućnosti izvući.
Značajnije promjene u ovoj godini ne očekuje niti Santini, izuzev odluke ECB-a o "utiskivanju" preko tisuću milijardi eura u europsko gospodarstvo, što prema njegovom mišljenju može biti šansa za Hrvatsku "da se stupanj aprecijacije kune smanji, što je dobro i što treba iskoristiti".
Najoptimističniji, prema vlastitim riječima, bio je Zdeslav Šantić iz Splitske banke, koji je rekao da vjeruje "da smo došli do one točke gdje pomalo počinjemo ići prema gore".
Šantić tako u ovoj godini očekuje gospodarski rast od 0,2 posto, no, ističe, to suštinski ne mijenja ništa, jer neće doći ni do oporavka standarda građana niti do pozitivnijih trendova na domaćem tržištu rada. Također, upozorava, s obzirom da je 2015. predizborna godina, "samim time spremnost i sposobnost za nekakve dubinske promjene koje su potrebne domaćem gospodarstvu je dosta ograničena".
"Reforme ne možemo izbjeći, jedino možemo smanjiti perspektivu hrvatske budućnosti i što duže odgađamo nužne reforme, one će samo biti teže. Treba izbjeći ‘šok terapiju‘, da nam tržišta okrenu leđa", zaključio je Šantić.