- Gospodarski rast po puno većim stopama od današnjih ključan je čimbenik oporavka države i najefikasnija socijalna politika – poručio je Mladen Vedriš predstavljajući na konferenciji ‘ Hrvatska gospodarska strategija - Dvije godine članstva u Europskoj uniji‘ rezultate istraživanja koje je u suradnji sa Slavenom i Bartolom Leticom proveo među poduzetnicima i ekonomskim stručnjacima.
Konferenciju je organizirao domaći think-tank Zagrebačka inicijativa uz potporu njemačke nevladine političke zaklade Konrad Adenauer.
Istraživanje nije dovelo do revolucionarnih zaključaka, dapače, dijagnosticirane su svima dobro poznate boljke naše ekonomije čije ispravljanje već godinama blokira politikanstvo i deklarativna ideološka podjela na pobornike slobodnog tržišta i one koji zagovaraju državni intervencionizam. Upravo to je istaknuo i Slaven Letica, pozvavši da se dođe do kompromisa i pronađe izbalansirani miks ta dva modela. Vedriš je kazao kako zabrinjava podatak da gotovo polovica ispitanih smatra kako smo upali u stanje potpune apatije i ekonomske nemoći.
- Osnovni cilj našeg istraživanja bio je da se pronađe put kojim želimo krenuti ka oporavku, a za to nam treba minimalni konsenzus na nacionalnoj razini – izjavio je, dodavši kako je struka bujajući javni dug apostrofirala kao najveći problem našeg gospodarstva. Ispitanici se također protive privatizaciji kompanija poput Hrvatskih voda, Hrvatskih šuma i HEP-a i poručuju kako devalvacija kune nije dobro rješenje jer može donijeti više problema nego koristi.
S tim se složio i premijer Zoran Milanović koji je u podužem govoru pokušao rezimirati prve dvije godine našeg članstva u EU i učinke koje je naše pristupanje europskoj obitelji imalo na ekonomiju.
- Drago mi je da eksperti racionalno promišljaju o devalvaciji kune jer to nije pravi put prema konkurentnosti – poručio je, istaknuvši da je Hrvatska danas puno uređenija nego prije tri i pol godine te da to vide i investitori.
Naše gospodarstvo je opisao kao žilavo, a to je potkrijepio činjenicom da u krizi nismo padali po stopama od 20 posto, kao neke države. Tu izdržljivost pripisao je tome što naša ekonomija ne ovisi o samo jednom izvoru financiranja, te snazi turizma i sektora usluga. Složio se sa strukom da nam trebaju snažnije stope rasta, od 3 do 4 posto, kako bi sustigli razvijenije države i naglasio kako nam cilj treba biti više ekonomske neovisnosti. Osudio je oporbene pokušaje blokade bušenja Jadrana i poručio kako smatra da nemamo prevelik broj županija i prenapuhan javni sektor, barem ne u tolikoj mjeri koliko se to prikazuje u javnosti.
Prognozirao je da ćemo u Schengen ući u paketu s Rumunjskom i Bugarskom, a na kraju se verbalno nadjačavao s HDZ-ovim ekonomistom Tomislavom Ćorićem o rezultatima istraživanja koje je svatko interpretirao po vlastitoj političkoj potrebi. Naravno, za Milanovića je čaša do pola puna, a za Ćorića poluprazna. Kako god bilo, većina građana i dalje ostaje žedna.