Revizorsko-konzultantska tvrtka EY objavila je rezultate ovogodišnjeg istraživanja o rasprostranjenosti korupcije, mita i prijevara u poslovnom svijetu. U istraživanju pod nazivom „Korporativni prijestupi – posljedice za pojedince“ sudjelovalo je 2.825 donositelja odluka velikih tvrtki, a provedeno je u 62 zemlje svijeta među kojima je i Hrvatska.
Ovogodišnje istraživanje pokazalo je kako 60 posto ispitanika iz Hrvatske smatra da su mito i korupcija široko rasprostranjeni u poslovanju. Iako i dalje iznad prosjeka svih ispitanika (39%) i prosjeka regije (46%), postotak je značajno pao u odnosu na protekle godine što ukazuje na određene pozitivne pomake u povjerenju domaćih ispitanika u poslovni i pravni sustav u Hrvatskoj. Na listi od ukupno 62 zemlje Hrvatska se nalazi na 16. mjestu, dok su prva tri mjesta u ovogodišnjem istraživanju zauzeli Brazil (90%), Ukrajina (88%) te Nigerija i Tajland (86%).
Naši susjedi su isto tako znatno bolje rangirani nego proteklih godina. Slovenija je ovu godinu zauzela 26. mjesto (40%), a Srbija 23. (48%). Dno liste i ove godine zauzimaju skandinavske zemlje, Finska s 0 posto te Švedska i Danska s 4 posto. Zanimljivo, među njima se našla i Saudijska Arabija s jednakim postotkom.
O razlikama u percepciji razine korupcije i stvarnog stanja temeljenog na osobnom iskustvu najbolje govori podatak kako tek 16 posto domaćih ispitanika potvrđuje kako je podmićivanje uobičajeno pri sklapanju poslova u njihovom sektoru. Kada se u obzir uzmu sve 62 zemlje, navedena brojka blizu je prosjeka od 11 posto.
Potiče se sve veća transparentnost
Rezultati istraživanja naglašavaju i veliku podršku vezano uz povećanje transparentnosti kada je u pitanju utvrđivanje stvarnog vlasništva tvrtki. U prosjeku čak 91 posto ispitanika prepoznaje važnost mogućnosti određivanja stvarnog vlasništva tvrtki s kojima posluju. Navedena brojka kod hrvatskih ispitanika nalazi se na nešto nižih 82 posto. Povećana transparentnost je, međutim, samo jedan aspekt rješenja ovog problema.
- Potreba za povećanom transparentnošću vidljivo je pod utjecajem rastućih geopolitičkih napetosti i pojačane nestabilnosti na svjetskim financijskim tržištima. Svjedoci smo kako su prijetnje poput cyber kriminala, financiranja terorizma i zlouporabe offshore jurisdikcija u posljednje vrijeme sve raširenije. Spomenute prijetnje povećale su pritisak na vlade od kojih se očekuje djelovanje. U isto vrijeme od tvrtki se očekuje identificiranje i suzbijanje problema povezanih s prijevarom, podmićivanjem i korupcijom, analizirajući podatke istraživanja ističe Ivan Brko, menadžer u Odjelu za istragu prijevara i rješavanje sporova u EY-u Hrvatska.
Hrvati ističu slabu učinkovitost države u kažnjavanju korupcije
Jedno od pitanja ove godine ticalo se rada i uspješnosti državnih tijela u sankcioniranju koruptivnih radnji. Čak 74 posto hrvatskih ispitanika odgovorilo je da vjeruju kako državna tijela imaju volju, no ne smatraju ih efikasnima u sankcioniranju koruptivnih radnji. Time se Hrvatska našla na visokom drugom mjestu, zajedno uz Portugal, dok najmanje povjerenja u državu iskazuju Tajlanđani.
Istraživanje navodi kako su zviždači i dalje ključan izvor informacija o navodnim nedopuštenim radnjama. Zanimljiv je podatak kako prema ovogodišnjem istraživanju 55 posto tvrtki ima posebne telefonske linije za zviždače, a u nekim dijelovima svijeta uključujući SAD, zviždači su i novčano nagrađeni. Ipak, sudionici istraživanja identificirali su određena ograničenja zbog kojih takvi mehanizmi nisu uvijek učinkoviti. 18% ispitanika navodi da bi ih lojalnost kolegama navela da ne prijave slučaj prijevare, mita ili korupcije, a 19% kao presudan faktor navodi lojalnost tvrtci. Rezultati domaćih ispitanika po ovom se pitanju nalaze unutar prosjeka.
- Istraživanje se bavi i pitanjem zaštite podataka te cyber prijetnjama. Vidljivo je kako pronalaženje ravnoteže između privatnosti podataka i sigurnosti i dalje stvara određene komplikacije u poslovanju. Ipak, očito je kako se cyber prijetnje u poslovnom svijetu još uvijek ne doživljavaju dovoljno ozbiljno. Tako je istraživanje pokazalo da manje od pola ispitanika cyber kriminal smatra rizikom za poslovanje, dok u Hrvatskoj postotak pada na samo 22 posto, zaključio je Ivan Brko.