Prošla je godina bila izuzetno teška za domaće mljekarstvo, ocjenjuju sudionici mljekarskog tržišta i upozoravaju da su trendovi u mljekarstvu loši te očekuju poticajne mjere koje bi donijele oporavak.
"Protekla godina bila je izuzetno teška za čitav mljekarski sektor - farmere i mljekarsku industriju", kazala jepredsjednica Udruge hrvatskih otkupljivača i prerađivača mlijeka CroMilk Rašeljka Maras.
Ocjenjuje kako pad isporuke mlijeka od oko pet posto u 2016. sigurno ne donosi ništa dobro domaćem mljekarstvu, ali navodi da je u posljednjem tromjesečju 2016. godine mljekarski sektor u EU-u stabiliziran pa je za očekivati da će se to dijelom preliti na Hrvatsku. "Barem što se uvoza tiče, jer je smanjena proizvodnja u EU-u, a nadamo se i viškovi", kazala je Maras.
>>>Tolušić najavio pomoć stočarima i mljekarima
Padu proizvodnje po njezinim je riječima pridonijelo nekoliko faktora: hrvatski farmeri su prezaduženi i plaćaju previsoke kamate (prosjek EU-a je dva posto, a u Hrvatskoj je to minimalno šest do sedam posto), nabavljaju skup repromaterijal s PDV-om od 25 posto (u EU-u od 4 do 13 posto), značajno su smanjeni poticaji koji uz to nisu isplaćivani na vrijeme i bili su netransparentni što je uništilo likvidnost farmera, a tu je i problem zemljišta gdje se farmerima ne omougućuje da sami proizvode stočnu hranu nego ju moraju kupovati.
Maras podsjeća i na EU-ovu mjeru pomoći za smanjenje proizvodnje mlijeka na farmama koja je kratkoročno poboljšala likvidnost farmera, no dugoročno donosi pad proizvodnje.
Maras podsjeća i na EU-ovu mjeru pomoći za smanjenje proizvodnje mlijeka na farmama koja je kratkoročno poboljšala likvidnost farmera, no dugoročno donosi pad proizvodnje.
"Gušio nas je i prekomjeran uvoz gotovih proizvoda kod trgovačkih lanaca po dampinškim cijenama", istaknula je Maras.
Drži kako je dobro što je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić prepoznao probleme sektora te se s njima uhvatio u koštac.
Najavio je kako će raditi upravo na ključnim problemima poput novog Zakona o zemljištu, a u proceduri je i dugoočekivani Zakon o poštenoj trgovačkoj praksi koji bi trebao smanjiti nelojalnu konkurenciju domaćoj proizvodnji, kaže Maras.
Stočar i predsjednik Udruge OPG-a Hrvatske Život Antun Laslo, upozorava na nastavak negativnih trendova u proizvodnji i broju isporučitelja mlijeka.
Hrvatska godišnje treba milijardu litara mlijeka, a proizvodimo oko pola milijuna litara, naveo je te dodao kako je "već svima jasno da je domaća proizvodnja upropaštena u korist uvoznog lobija".
Laslo smatra da bi se proizvodnja mogla povećati kad bi otkupna cijena bila viša. Međutim, dodaje, s ovako niskim cijenama proizvođači nemaju računa ulagati i zato proizvodnja pada, a puno stoke prodano je u klaonice.
"Na žalost do današnjeg dana ništa konkretno se ne poduzima da se sačuva proizvodnja", istaknuo je Laslo koji se nada da će resorni ministar nešto pokrenuti.
HPA: i u 2016. nastavljen pad isporuke mlijeka i broja isporučitelja
Prema podacima Hrvatska poljoprivredne agencije (HPA) u prošloj je godini nastavljen pad domaće proizvodnje mlijeka za gotovo pet posto, a nastavljen je i trend pada broja isporučitelja mlijeka.
Naime, domaćim mljekarama prošle je godine isporučeno 489,6 milijuna kilograma kravljeg mlijeka, što je 4,6 posto manje nego 2015. godine pa je isporuka mlijeka pala drugu godinu zaredom, procjenjuje (HPA.
Nastavljen je i pad broja isporučitelja mlijeka kojih je u studenom lani bilo 6.811.
Nastavljen je i pad broja isporučitelja mlijeka kojih je u studenom lani bilo 6.811, što je 16,9 posto manje nego u studenom 2015. godine.
Domaćim mljekarama u prosincu 2016. isporučeno je 38,4 milijuna kilograma kravljeg mlijeka, što je 5,6 posto više nego u prethodnom mjesecu, ali i 6,9 posto manje u odnosu na prosinac 2015. godine
Ti prvi podaci pokazuju da je i u 2016. godini nastavljen pad isporuke svježeg mlijeka. Ukupno je prošle godine isporučeno oko 489,6 milijuna kilograma, što je 4,6 posto manje nego u 2015. godini.
>>>Edis Felić: Mljekari se osjećaju diskriminirani u odnosu na trgovce
Podaci HPA za razdoblje od 2013. godine pokazuju da je u 2013. godini isporučeno 503,8 milijuna kilograma mlijeka, da bi u 2014. isporuka porasla na 522,7 milijuna kilograma, a u 2015. godini pala na 513,4 milijuna kilograma kravljeg mlijeka.
Podaci HPA o broju isporučitelja kravljeg mlijeka pokazuju da se nastavlja trend pada broja isporučitelja mlijeka.
Podataka za lanjski prosinac još nema, a u studenome ih je bilo 6.811. To je 106 isporučitelja manje nego u listopadu, dok je u odnosu na studeni 2015. godine, broj isporučitelja mlijeka manji za 1.386 ili za 16,9 posto.
Podaci HPA za razdoblje od 2013. godine pokazuju stalni pad broj isporučitelja mlijeka - u 2013. godišnji prosjek isporučitelja iznosio je 11.018, da bi u godini kasnije njihov broj pao na 10.003, a u 2015. godini na 8.746.