Prema zadnjim posljednjim podacima Hrvatske narodne banke (HNB), krajem listopada ove godine kunska vrijednost ukupno plasiranih kredita iznosila je 279,8 milijardi kuna, što je 1,8 posto više u odnosu na prethodni mjesec, ali i 2,6 posto manje nego krajem listopada lani, što odražava kontrakciju ukupne kreditne aktivnosti na godišnjoj razini već osmi mjesec zaredom, navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA).
Osim na godišnjoj razini, ukupni iznos kredita na kraju desetog ovogodišnjeg mjeseca niži je u usporedbi sa stanjem na kraju prošle godine, i to za gotovo 7 milijardi kuna ili 2,4 posto.
Kako je krajem listopada više od 73 posto ukupnih plasiranih kredita bilo denominirano u stranoj valuti, odnosno bilo vezano valutnom klauzulom, deprecijacija kune na godišnjoj razini (u odnosu na euro za 0,6 posto, a prema švicarskom franku za 3 posto) donekle je, kažu iz RBA, ublažila godišnji pad ukupnih kredita iskazanih u domaćoj valuti.
Mjesečni rast ukupnih kredita u listopadu za 1,8 posto, odnosno 4,9 milijardi kuna, posljedica je prvenstveno novog zaduženja države.
Naime, pojašnjavaju iz RBA, nakon što je u rujnu otplatila sindicirani kredit u iznosu od 4,5 milijardi kuna, središnja država se već u listopadu ponovno zadužila za isti iznos.
Tako su ukupni krediti središnjoj državi, koji čine više od 13 posto ukupnih kredita, krajem listopada iznosili 37,7 milijardi kuna i bili su 2,3 posto manji nego u istom mjesecu lani te 4,2 posto manji u usporedbi s krajem 2013. godine.
Istodobno, snažan dvoznamenkasti rast na godišnjoj razini, od 33,7 posto, bilježi se kod kredita lokalnoj državi, koji su krajem listopada iznosili 4,4 milijarde kuna i bili su i 8 posto više nego koncem 2013.
Krediti stanovništvu, koji čine najznačajniji udio u ukupnim kreditima, viši od 45 posto, već 28 mjesec zaredom bilježe godišnji pad, a taj je pad u listopadu ove godine iznosio 0,5 posto. Na mjesečnoj su razini krediti stanovništvu ostvarili blagi rast od 0,2 posto, dok su u odnosu na kraj prošle godine niži za 0,4 posto.
Osim nastavka razduživanja sektora stanovništva, isti trend potvrđuju i kretanja kredita sektoru trgovačkih društava koji su u promatranom mjesecu niži za čak 4,2 posto godišnje.
Na smanjenje kreditiranja poduzeća, ocjenjuju analitičari RBA, nastavljaju utjecati potvrđeni gospodarski pad već dvanaesto tromjesečje zaredom te nastavak neizvjesnosti oko budućih uvjeta financiranja u nizu od šest uzastopnih recesijskih godina.
Obveze trgovačkih društava po kreditima banaka krajem listopada tako su iznosile 105,2 milijardi kuna i premda su u odnosu na prethodni mjesec nešto povećani, za 0,2 posto, u usporedbi s prosincem prošle godine ukupni su krediti poduzećima smanjeni za 2,8 posto.
"Izostanak gospodarskog oporavka te smanjena domaća potražnja (uvjetovana nastavkom negativnih kretanja na tržištu rada) i dalje će potencirati nastavak razduživanja sektora poduzeća i stanovništva, dok će visoke potrebe države za financiranjem tekućeg deficita i reprogramiranje dospjelih dugova potaknuti daljnji nastavak zaduženja državnog sektora u idućem razdoblju", očekuju analitičari RBA.