Indeks otvorenosti proračuna za 2015. godinu za Hrvatsku iznosi 53 boda, što je osam bodova lošiji rezultat nego u prethodnom istraživanju i ukazuje kako je nužno poboljšati kvalitetu i dostupnost podataka o državnom proračunu, objavio je Institut za javne financije (IJF) prenoseći u četvrtak objavljeno izvješće neprofitne organizacije International Budget Partnership (IBP).
U osvrtu "Otvorenost državnog proračuna - pogoršanje kvalitete i opsežnosti informacija o državnim prihodima i rashodima" Mihaela Bronić i Ivica Urban s IJF-a navode kako je indeks otvorenosti proračuna 2015. rezultat petog kruga IBP-ovog istraživanja (od 2006. se provodi svake dvije godine).
Indeks može iznositi od nula do sto bodova, a ove su godine najbolji rezultat postigli Novi Zeland (88 bodova), Švedska (87 bodova), Južna Afrika (86 bodova), Norveška (84 boda) i Sjedinjene Američke Države (81 bod), dok su najlošiji Katar i Saudijska Arabija (s nula bodova).
Za Hrvatsku indeks iznosi 53 boda i za osam je bodova manji od rezultata u prethodnom ciklusu istraživanja, 2012. godine. Time se Hrvatska svrstala nešto iznad prosjeka svih promatranih država te spada u skupinu država koje pružaju "ograničene informacije o državnom proračunu". To znači, kažu Bronić i Urban, da građanima nije dostupno dovoljno informacija koje bi im omogućile da kvalitetno nadziru trošenje novca iz državnog proračuna i da Vladu mogu držati odgovornom za politike koje provodi.
Ono što upada u oči je da se Hrvatska nalazi iza zemalja kao što su Bangladeš (66), Papua Nova Gvineja (55), Kirgistan (54) i Uganda (62).
- Otvoren državni proračun daje mogućnost građanima i stručnjacima analizirati ga i argumentirano se uključiti u proračunski proces te tako pomoći Vladi da ostvari zacrtane ciljeve u skladu sa željama građana. To će rezultirati boljim donošenjem političkih i ekonomskih odluka, smanjenjem korupcije te učinkovitijim pružanjem javnih dobara i usluga. Istraživanje otvorenosti proračuna koje provodi IBP je pokazalo da su potrebna daljnja poboljšanja kako bi građani i stručnjaci mogli doći do adekvatne količine razumljivih i pravovremenih podataka o državnom proračunu i uključiti se u donošenje odluka o javnim prihodima i rashodima, ističu Bronić i Urban.
Zaključno ističu kako je u interesu Vlade i Ministarstva financija da provedu barem tri ključne preporuke - u prijedlog proračuna uvrste ažurirane informacije o prihodima i rashodima za minimalno dvije godine koje prethode proračunskoj godini koja se planira, objave kvalitetno polugodišnje izvješće o izvršenju proračuna te osnuju specijalizirani ured za analiziranje proračuna u Saboru.
Indeks za 2015. izračunat je za 102 države na temelju podataka iz 2012. i 2014. godine, a računa se na temelju 109 pitanja iz upitnika kojim se istražuje objavljuje li državna vlast osam ključnih proračunskih dokumenata i koliko su opsežne informacije objavljene u tim dokumentima.