Projekcije proračunskih prihoda u 2025. godini temelje se na očekivanju rasta BDP-a od 3,2 posto, u skladu s recentnim prognozama HNB-a i Europske komisije (3,3 posto). U kontekstu recesije u ključnim ekonomijama euro područja u drugoj polovini ove godine te neizvjesnosti u pogledu ekonomskih kretanja u 2025. godini, HUP prognozira nešto sporiji rast BDP-a od 2,7 posto, ali i nižu inflaciju zbog hlađenja domaće potražnje pa se moglo i opreznije planirati.
- Vladina procjena temeljena je i na znatnom usporavanju rasta uvoza te ubrzanju rasta izvoza, što je u postojećem ranjivom vanjskom okruženju u najmanju ruku rizično. Prognoza inflacije mjerena BDP deflatorom od 3,7 posto je ispod prognoza HNB-a te EK (3,2 posto), a prognozirati deflator za cijeli postotni bod iznad potrošačke inflacije (2,7 posto) je također rizično. Prognoza nominalnog rasta (realni+inflacija) teško će prijeći razinu od šest posto, a još teže od sedam posto na kojoj se planira rast poreznih prihoda proračuna u 2025. godini.
Planirani rast prihoda od doprinosa od čak 11 posto počiva na još ambicioznijim pretpostavkama rasta prosječne bruto plaće za 8 posto te broja zaposlenih za 3 posto, dok je rast plaća u privatnom sektoru od proljeća gotovo zaustavljen. Prognoza rasta zaposlenosti praktički na razini BDP-a sugerira da autori proračuna ne očekuju rast produktivnosti. A upravo je ubrzanje realnog rasta produktivnosti po radnom satu na 2,5 posto godišnje od 2020. do 2023., na razinu dvostruko višu od prosjeka EU bio presudan za napredovanje Hrvatske posljednjih godina - naglašavaju iz HUP-a.
Ponovo se planira rast mase plaća (+7,4 posto ili oko 425 milijuna eura) iznad nominalnog kapaciteta rasta ekonomije i to nakon eksplozije mase u plaća u 2024. godini od 46,8 posto ili 1,8 milijardi eura, dodaju.
Iznad kapaciteta rasta ekonomije povećavaju se i naknade građanima (+7,4 posto ili 777 milijuna eura), a riječ je o mirovinama indeksiranima za stopu inflacije te prosječnu plaću. Hrvatska je rekorder EU-a po rastu mase plaća opće države od 57,6 posto u samo dvije godine, a povišice nisu imale uporište u ispunjenju radnih ciljeva kao ni materijalnog povećanja efikasnosti državne administracije. O kakvoj se eksploziji plaća u javnom sektoru radi, pokazuje podatak da su primanja svih zaposlenih od 2019. do danas u prosjeku rasla 67 posto. Privatnom sektoru za osjetan rast standarda zaposlenih treba pet godina, dok država isto bez kriterija realizira u samo dvije godine, zaključuju iz HUP-a.