Proizvodnja slatkovodne ribe u Hrvatskoj smanjena je prošle godine za 29 posto u odnosu na 2011. godinu i ukupno je prošle godine proizvedena 4.441 tona slatkovodne ribe, podaci su Državnog zavoda za statistiku.
U šaranskim je ribnjacima u prošloj godini proizvodnja konzumne ribe iznosila 3.209 tona, što je pad za 15 posto u odnosu na prethodnu godinu, dok je proizvodnja pastrve u ribnjacima prepolovljena i proizvedenih 1.232 tone je na godišnjoj razini smanjenje za 51 posto. Po statističkim je podacima u ukupnoj proizvodnji slatkovodne ribe najveći udio, 56 posto, imala proizvodnja šarana, a slijedi pastrva s udjelom u ukupnoj proizvodnji od 28 posto.
Glavnina proizvodnje u šaranskim ribnjacima glavnina odnosila se na proizvodnju šarana i u prošloj je godini proizvedena 2.484 tona šarana, ili 14 posto manje nego 2011. godine. U šaranskim je ribnjacima proizvedeno i 384 tone glavaša (bijelog i sivog), što je 38 posto manje nego godinu prije. Povećana je pak proizvodnja amura i to za 28 posto, na 202 tone, a proizvodnja soma za 50 posto, na 36 tona.
U šaranskim je ribnjacima proizvedeno i 103 tone ostale ribe, što je jedan posto manje nego 2011. godine. Po podacima DZS-a, u prošloj je godini proizvodnja mlađi povećana za 30 posto, na 3.322 tone.
Nešto više od 80 posto prošlogodišnje proizvodnje mlađi odnosilo se na šarana, s proizvodnjom 2.684 tone, dok se 638 tona odnosi na mlađ ostale ribe. Zavod je podatke o proizvodnji slatkovodne ribe i mlađi za 2012. godinu preuzeo od Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja-Uprave ribarstva.
Pod proizvedenim (izlovljenim) količinama ribe smatraju se količine prodane na tržištu. Statistika ne iskazuje postignutu težinu (prirast) u tijeku godine koja nije prodana na tržištu, a prebačena je u zimnjak.
DZS u statistici o slatkovodnom ribarstvu iznosi i podatke o površinama ribanjaka u eksplataciji i po tim je podacima površina pastrvskih ribnjaka smanjena za 19 posto u odnosu na 2011. godinu, na 49.897 četvornih metara, dok je površina šaranskih ribnjaka povećana za 10 posto, na 10.650 hektara.
Statističari pritom napominju kako se površina ribnjaka u eksploataciji (površina pod ribarskom proizvodnjom) u tijeku izvještajne godine odnosi na korištenu produktivnu vodenu površinu u prethodnoj godini i gotovo je uvijek manja od ukupne produktivne površine ili joj je jednaka s obzirom na to da se u tijeku godine ne koriste svi ribarski objekti za proizvodnju ribe.