Publikacija slobodnog novinara, stručnjaka za pravna i porezna pitanja, Ivice Grčara Piksa ’Sprečavanje informacija: o uskraćivanju prava pristupa Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu’ službeno je predstavljena javnosti jučer navečer u prostorima Zagrebačke gradske knjižnice u Preradovićevoj ulici.
- Ova publikacija svjedoči o kršenju ljudskih prava u Republici Hrvatskoj i apsurdnom upravno-sudskom postupku u kojemu tijela državne vlasti umjesto novinara i medija odlučuju o čemu će se ili neće obavješćivati javnost- izjavio je Grčar, prvi hrvatski novinar koji je pobijedio Ustavni sud dokazavši da mu je spomenuti sud nezakonito uskratio tražene informacije. Naime, popularni Piks, potaknut saznanjem prema kojem čak 98 posto tužbi koje hrvatski građani upute Sudu u Strasbourgu nikada ne dospiju pred taj sud, sredinom godine 2013. zatražio je od Ministarstva pravosuđa i Ustavnog suda podatke o formalnim uvjetima Elice Grdinić , voditeljice Odjela za Hrvatsku na Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu.
Nakon što su mu Ministarstvo pravosuđa i Ustavni sud odbili ustupiti tražene informacije, Grčar se obratio povjerenici za pravo na pristup informacijama, Anamariji Musi. I tada se događaju kopernikanski obrati, birokracijski apsurdi, a koji nesumnjivo idu u prilog autorovoj tezi o sprečavanju toka informacija, da bi sve kulminiralo Grčarovom pobjedom Ustavnog suda na Visokom upravnom sudu, 4.studenog 2016.godine. Objavljena publikacija tako kronološki izlaže dokumente koji svjedoče o spomenutoj farsi, a nastavno na cijeli proces Grčar zaključuje ; za novinare je neprihvatljiv postupak ostvarivanja prava na pristup informacijama propisan zakonom jer novinska informacija stara, primjerice, 20 ili više mjeseci jednostavno je besmislena.
za novinare je neprihvatljiv postupak ostvarivanja prava na pristup informacijama propisan zakonom jer novinska informacija stara, primjerice, 20 ili više mjeseci jednostavno je besmislena.
- Tri su glavna problema koje na koje ova publikacija upozorava. To je pitanje vladavine prava, nepostojanje sustava informacija, te kadrovska politika. No, ovo djelo nas upozorava i na to da je naivno vjerovati kako je sudski sustav bolje posložen u Europi nego što je to u Hrvatskoj. Samo zato to je kod nas stanje katastrofalno, ne znači da je drugdje puno bolje – komentirao je djelo politički analitičar i aktivist za ljudska prava Žarko Puhovski.
No, nisu se svi složili s Puhovskim i Grčarom. Profesor na Pravnom Fakultetu u Zagrebu Alan Uzelac izjavio je kako je Europski sud za ljudska prava najbolja stvar koja se dogodila devastiranom hrvatskom pravosuđu. Nadalje, Uzelac smatra kako Grčarove metode dolaženja do podataka nisu bile najispravniji način, već da je do željenih podataka o Elici Grdinić, kao i razlogu odbijanja tužbi iz Hrvatske, trebao doći klasičnim novinarskim putem; slanjem upita odnosa s javnošću. Grčar je odgovorio kako kategorički može ustvrditi da su svi odgovori i sudska razrješenja pristigli od strane sutkinje Elice Grdinić krivotvorina.
Publikacija ’Sprečavanje informacija: o uskraćivanju prava pristupa Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu’ izdana je bez ikakve pomoći komercijalnih sponzora ili Ministarstva kulture.